Dejtonskim sporazumom Republika Srpska dobila je teritoriju, ali ne i vlasništvo nad njom. Vlasnik i titular državne imovine je država Bosna i Hercegovina. I pored činjenice da je još na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom, da je Ustavni sud BiH odlučio prije devet godina da jedino Parlamentarana skupština BiH može urediti to pitanje, u Narodnoj skupštini RS-a, a po direktivi lidera SNSD-a Milorada Dodika, pokušavaju se na sve moguće načine "provući" zakoni kojima bi se poljoprivredno zemljište, plovna područja, odnosno sva imovina koja je u vlasništvu države BiH, prenijela na entitet Republika Srpska.

Razvlašćuju državu

Na danas održanoj sjednici, Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima kojim se uređuje status nepokretnosti koje poslije pravosnažno okončanih upravnih postupaka i dalje egzistiraju kao društvena ili državna svojina u javnim evidencijama o nepokretnostima, na način da se upisom ta svojina pretvara u pravo svojine Republike Srpske.

Indikativno je da trojac u Pravobranilaštvu BiH ( Mlađen Mandić, Ismet Velić i Marofil Ljubić) mudro šuti na perfidne Dodikove igre, iako bi po službenoj dužnosti morali reagirati i na sam Nacrt zakona jer je njihova glavna zadaća upravo zaštita državne imovine.

Predsjednik Zastupničke grupe "Zajedno za BiH" u Narodnoj skupštini RS-a Edin Ramić rekao je da vlasti RS-a treba da odustanu od pokušaja da kroz više zakona jednostrano riješe pitanje državne imovine, pretvaranjem u svojinu RS-a jer će to biti osporeno u Ustavnom sudu BiH.

- Jedino se može desiti da se postigne odgovarajući politički dogovor i to pitanje riješi na nivou Parlamentrane skupštine BiH – rekao je Ramić.

Podsjetio je da se ranije, usvajanjem zakona u Narodnoj skupštini, pokušalo riješiti pitanje državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja, ali je uslijedio nalog OHR-a, kojim je obustavljena primjena tog zakona do odluke Ustavnog suda BiH, koji je odlučio da jedino Parlamentarna skupština BiH uređuje to pitanje.

-Iskoristit ćemo sva moguća zakonski raspoloživa sredstva, da zaustavimo sve ove pokušaje. Nismo laici, niti smo naivni, vidimo kakve se igre igraju. Postoje načini, kao što je to rahmetli Sulejman Tihić uradio 2010. godine, podnoseći apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je osporio tada usvojeni zakon - pojašnjava Ramić za Faktor.

Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero, upozorava da mora hitno reagirati i Pravobranilaštvo BiH, ali i OHR.

- Poslije zakona o šumama, gdje su izbrisali BiH kao vlasnika, a upisali entitet, u Republici Srpskoj nastavljaju da knjiže poljoprivredno zemljište, imovinu iz sukcesije... Razvlašćuju državu, a ovlasti daju entitetu. Dodik, preko ovih zakona, uvodi na mala vrata Bosnu i Hercegovinu u kapacitet državne zajednice, međuentitetsku liniju pretvara u međudržavnu granicu, i ukoliko uspije da usvoji sve te zakone, ostaje mu još samo jedan korak, a to je referendum o disoluciji. Da budem još jasniji, pretvara Bosnu i Hercegovinu u ono što se nekad zvalo državna zajednica Srbije i Crne Gore, kada je Crna Gora odlučila da raspiše referendum o nezavisnosti. Prođu li ovi zakoni, kojima razvlašćuje državu, a sve prebacuje na entitet, dogodit će se isti scenarij - ističe za Faktor Muharem Cero.

Faktor je upit poslao i Uredu visokog predstavnika. 

-Trenutno analiziramo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima o kojem se raspravljalo danas na sjednici Narodne skupštine RS. Pozivamo NSRS da održi javnu raspravu kako bi se adresirale zabrinutosti zainteresiranih strana izražene u vezi sa ovim zakonom- kazao je za kratko za Faktor glasnogovornik OHR-a Mario Brkić. 

Osporavanje države 

Na današnjoj sjednici NSRS-a, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Bosiljka Predragović je navela da će biti održana javna rasprava o ovom zakonu koji je od velikog značaja za sve građane koji još nisu riješili sporne imovinske odnose.

Kada je riječ o stavovima pojedinih zastupnika da na nivou BiH treba usvojiti Zakon o državnoj imovini, ona je ocijenila da su za svojinske odnose zaduženi entiteti, odnosno RS i FBiH.

-Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stvarnim pravima, koji se usklađuje i sa odlukama Ustavnog suda, bit će utvrđeni nosioci prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja nepokretnostima u društvenoj, odnosno državnoj svojini - navodi se u obrazloženju ovog akta, o kojem su danas raspravljali zastupnici u NSRS-u.