open-navfaktor-logo
search
Istraživanja
UNDP i UNICEF: COVID-19 pogoršava finansijsku situaciju za skoro polovinu domaćinstava u BiH
Procjena posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini, koju su proveli UNDP i UNICEF, na uzorku od 2.182 domaćinstva, utvrdila je da su makrofaktori, poput dinamike domaće i međunarodne trgovine, epidemiološka situacija u zemlji, ograničenja mobilnosti, potezi vlasti i mjere koje se donose u stalnoj interakciji sa faktorima na pojedinačnom nivou kao što su prihod, nivo obrazovanja, spol, dob i lokalni uvjeti, koji rezultiraju deprivacijama poput nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti.
22.10.2020. u 17:53
get url
text

Nalazi procjene potvrđuju da ekonomski utjecaj krize nesrazmjerno snose najsiromašniji i najugroženiji. Kriza je smanjila prihode i pristup osnovnim uslugama što je dovelo do povećanja višedimenzionalnog siromaštva i nejednakosti.

- Kategorije stanovništva u našem društvu koje su već među najranjivijima sada zaostaju još i više. Zbog toga moraju biti hitno uključene u ciljane napore odgovora na COVID-19. Vidimo to iz svih naših procjena i akcija na lokalnim nivoima: siromaštvo i nejednakosti se produbljuju, jaz se širi preko različitih dimenzija društva. Potrebe najranjivijih kategorija se moraju uzeti u obzir prilikom adresiranja posljedica ove krize, kako niko ne bi ostao zapostavljen niti zaboravljen - istakla je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BIH.

- Pogoršanu finansijsku situaciju prijavilo je 48,5 posto domaćinstava od kojih je 12 posto doživjelo značajne poteškoće. Posebno su pogođeni oni koji su se čak i prije pandemije smatrali siromašnima: 63 posto ih smatra da im se situacija pogoršala, od kojih 20 posto smatra to pogoršanje radikalnim. Istraživanje potcrtava neophodnost pružanja dodatne i koordinirane podrške kako bi se zaštitili najranjiviji ljudi i da bi se sačuvala radna mjesta.

Potrebne su posebne mjere podrške za poljoprivrednike, mikro, mala i srednja preduzeća, te za one koji porodice prehranjuju radom u neformalnom sektoru - rekla je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.

Istraživanje domaćinstava potvrdilo je da su mjere i ograničenja nesrazmjerno pogodile žene. Na tržištu rada, oni sektori s najvišom stopom zaposlenosti žena doživjeli su najveći gubitak poslova. Povećane potrebe za brigom o djeci tokom zatvaranja predškolskih ustanova i škola stavile su još veći teret na majke koje rade, jer je 75 posto žena prijavilo značajan porast obaveza u kući, njezi i emocionalnom pritisku, od početka pandemije.

- Rezultati ankete potvrđuju usku vezu između ekonomskog i socijalnog utijecaja na porodice i djecu. Pogoršanje finansijske situacije uslijed ove pandemije natjeralo je 20 posto domaćinstava s djecom i 23 posto porodica iz ranjivih skupina da posude novac za zadovoljenje osnovnih potreba. Smanjenje unosa hrane bio je mehanizam za snalaženje u ovim ranjivim porodicama. Slično tome, utvrđeno je da za 17 posto djece iz siromašnih porodica postoji rizik od napuštanja škola zbog nedostatka podrške roditelja.
Sveobuhvatan sistem socijalne zaštite, otporan na krize i šokove u cijeloj zemlji je od ključne važnosti za ublažavanje posljedica i održavanje dostojanstva najugroženijih porodica - rekla je dr. Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a u BiH.

Mentalno zdravlje identifikovano je kao jedno od ključnih područja u kojima se stanovništvo suočava s izazovima, jer je 45 posto ispitanika izjavilo da ih je situacija zbog COVID-19 usredotočila isključivo na vlastito i preživljavanje njihove porodice.
Nalazi istraživanja pokazuju i da je obaveza nošenje zaštitnih maski u kombinaciji s pravilima socijalnog distanciranja negativno utjecala na socijalne veze ispitanika i dinamiku druženja. U kombinaciji s neizvjesnošću oko datuma lokalnih izbora, ova situacija povećava rizik od smanjene socijalne kohezije, izgradnje zajednice i demokratije.

Od početka pandemije, 15 posto domaćinstava prijavilo je povećanje upotrebe interneta i mrežnih transakcija, uključujući internet kupovinu, e-trgovinu i e-bankarstvo. To je posebno bio slučaj kod mladih ljudi, u urbanim sredinama i domaćinstvima sa neto prihodom većim od 1.500 KM.

Oni vjeruju i da će se njihov kvalitet života poboljšati ako budu mogli imati koristi od povećane digitalizacije. Smatraju da bi najkorisnija digitalna rješenja bila mogućnost dobivanja certifikata ili dozvola od općine putem interneta i mrežnog savjetovanja ljekara. Zanimljivo je da je više od trećine ispitanika izrazilo podršku uvođenju sistema e-glasanja. To bi imalo značajne pozitivne implikacije na poboljšanje transparentnosti izbornih procesa i ukupne demokratije u zemlji.

Ovaj trend treba iskoristiti za otvaranje rasprava o opcijama unapređenja, kako u okviru porodice, ljudskih resursa, posebno u politikama odsustva, kao i o uvođenju inovativnih socijalnih usluga.

Istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini dio su integriranog paketa podrške koji Ujedinjene nacije sprovode u svojim agencijama, fondovima i programima. Više od 30 međusektorskih procjena ima za cilj oblikovanje programskog odgovora na utjecaje COVID-19 u BiH, za koji je već osigurano 28 miliona USD, a dodatnih 9 miliona USD indirektno doprinosi povezanim programima. Za Ujedinjene nacije u BiH, sveukupni fokus je na tome kako najbolje podržati i doprinijeti naporima vlasti u Bosni i Hercegovini da izgrade bolje, pravednije, ekološki održivije i inkluzivnije društvo sa fokusom na Agendu 2030 i osiguravajući da niko ne bude izostavljen.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.