open-navfaktor-logo
search
Reforma zdravstva
Ukidanje školskih dispanzera donijelo samo probleme: Bolesna djeca satima čekaju na pregled
Velike gužve ovih dana vladaju u domovima zdravlja u Kantonu Sarajevu, a roditelji djece školskog uzrasta, koji sa bolesnom djecom čekaju i po pet-šest sati da bi došli na red za pregled, polako gube strpljenje.
22.02.2023. u 08:17
get url
text

Optužuju nadležne zdravstvene vlasti, i ranije i sadašnje, da su ishitrenim odlukama uzrokovali haos u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a sadašnjeg ministra zdravstva Harisa Vranića pozivaju da u sve domove zdravlja što prije vrati školski dispanzer i time bolesnu djecu i roditelje riješi višesatnih čekanja i patnji.

Šest sati čekanja pod temperaturom

- Danas sam bolesno dijete pod temperaturom od 40 stepeni Celzijusa odveo u Dom zdravlja Centar gdje smo na pregled čekali šest sati. Puna čekaonica djece izmrcvarene od temperature, kašlju, kišu, previjaju se na stolicama, ona koja su uspjela sjesti. Mi roditelji nervozni i bespomoćni jer nas je većina izašla sa posla da bi odvela bolesno dijete na pregled, čekamo da nas ljekar (a samo jedan radi) prozove. I tako od novembra prošle godine, isti prizori. Pitamo se, da li je to iko vidio, zanima li ga uopće i šta će poduzeti kako bi se ovo maltretiranje i naše bolesne djece i nas roditelja zaustavilo - ispričao je jedan od sugrađana koji su ovih dana pozvali redakciju Faktor iznoseći isti problem.

O ukidanju školskih dispanzera, kao jednoj od novina u reformi zdravstva u Kantonu Sarajevo, intenzivno se u javnosti počelo govoriti od 2016. Njihovim ukidanjem značilo je da će djeca uzrasta, od šest do 14 godina, biti liječena kod doktora porodične medicine.

Navedeno je to u Planu restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u KS, kojeg je kreiralo Ministarstvo zdravstva KS i Zavod zdravstvenog osiguranja zajedno sa JU dom zdravlja KS.

Iako je i tada postojala bojazan da će to značiti gužve u čekaonicama i dodatni pritisak na ljekare porodične medicine, iz Ministarstva zdravstva KS, na čijem čelu je tada bila Zilha Ademaj, navedeno je "kako u tome ne vide ništa sporno te da se radi o usklađivanju sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz 2010. godine".

U dokumentu je navedeno:

- Zdravstvenu zaštitu školske djece, od šest do 14 godina, organizirati u timovima porodične medicine, uz plansko prebacivanje zdravstvenih kartona ove populacije iz Službe za školsku djecu prema ambulantama registracije roditelja. Preventivno-odgojne mjere zdravstvene zaštite za ovu populacionu grupu provodit će JU Dom zdravlja KS i Zavod za javno zdravstvo KS.

Skupština KS usvojila je Prijedlog odluke o usvajanju Plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u KS 2017. godine.

Vranić je u februaru 2021. godine imenovao je radnu grupu čiji je zadatak bio da na osnovu analize stanja u oblasti zdravstva predloži neophodne aktivnosti restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova.

Skupština Kantona Sarajevo na sjednici održanoj 24. maja prošle godine usvojila je Odluku o dopunama Odluke o usvajanju plana restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u KS.

Kako je tada navedeno u saopćenju Vlade KS, time je "reaktiviran započeti proces restrukturiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova".

Konačni efekt ovakve odluke trebalo je biti smanjenje dužine čekanja na terapiju i liječenje, a samim tim i smanjenje troškova.

No na terenu je očigledno sasvim drugačije. Ukidanje školskih dispanzera donijelo je puno čekaonice bolesne djece koja satima čekaju na pregled, te još veći pritisak na ionako nedovoljan broj timova porodične medicine u JU Dom zdravlja KS jer školsku djecu sada pregledaju ljekari porodične medicine otkako su prije nekoliko godina ukinute specijalizacije iz školske medicine.

Ogorčeni u Vijeću roditelja KS

Vijeće roditelja Kantona Sarajevo u posljednje dvije godine, nakon brojnih molbi njihovih članova, uputilo je dopis prema Ministarstvu zdravstva KS, na čijem je čelu ministar Haris Vranić, te više njih prema Domu zdravlja samo s jednim ciljem - da se u ovu javnu ustanovu vrati školski dispanzer za učenike u osnovnoj školi, čime bi se zdravstveno zbrinuo veliki broj djece uzrasta do 15 godina.

Elma Dizdarević

Od Ministarstva, prema riječima Elme Dizdarević, dopredsjednice Vijeća roditelja KS, nikada nisu dobili odgovor.

- Iz javne ustanove odgovorili su da u sklopu reorganizacije rada primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlje više ne postoji školski dispanzer kao mjesto gdje će se liječiti djeca školskog uzrasta, ali da će oni pojačati sve službe koja rade sa djecom na nivou porodične zdravstvene zaštite. Međutim, to se nije dogodilo, mi stalno dobijamo fotografije roditelja iz čekaonica u domovima zdravlja na kojima se vidi kako djeca, zajedno sa hroničnim bolesnicima i starijim pacijentima, čekaju da budu pregledana - ističe Dizdarević.

Dodaje kako Vijeće roditelja KS nije zadovoljno načinom organizacije rada zdravstvene ustanove te ističu kako bi se u domove zdravlja ponovo trebao vratiti školski dispanzer po ugledu na zemlje EU-a gdje oni još postoje.

- Dobili smo informaciju da u domovima zdravlja ima još dva-tri ljekara školske medicine jer već godinama ih ne šalju na specijalizacije. Nećemo odustati, ukazivat ćemo i dalje na ozbiljne propuste koji ugrožavaju zdravlje naše djece, sve dok se stanje ne popravi - navela je Dizdarević.

Šta kaže prvi čovjek JUDZKS 

Generalni direktor Doma zdravlja KS doc. dr. Abel Baltić smatra "kako je pitanje ukidanja školskog dispanzera kompleksno i kako bi se trebalo riješiti sistemski na višim nivoima zdravstvenih vlasti u sklopu reorganizacije funkcionisanja cjelokupnog zdravstvenog sistema kod nas".

- Istakao bih da zdravstvenu politiku ne kreira JU Dom zdravlja KS niti može na nju utjecati. Tako da, imajući u vidu Vaše pitanje, nisam siguran da je ukidanje školskog dispanzera pravi potez. Naglašavam da je JUDZKS otvorena za sve reforme koje će dovesti do poboljšanja kvaliteta pruženih usluga, naročito u domenu zaštite zdravlja školske djece, ali je izvjesno da do zaokreta u vođenju zdravstvene politike mora doći sa federalnog nivoa u vidu izmjena postojeće legislative i donošenja odgovarajućih odluka – naglašava Baltić.  

Doc. dr. Abel Baltić

Napominje "kako problem liječenja školske djece predstavlja prioritet za menadžment JUDZKS te da je menadžment svjestan činjenice da je školski uzrast najvažnija populaciona grupa stanovništva".

- Imamo primjer Hrvatske gdje je ostala specijalizacija iz školske medicine, a kod nas je ukinuta prije 17 godina, tačnije 2006. U Hrvatskoj pri kantonalnim zavodima za javno zdravstvo uspostavljene su službe školske medicine odlukom ministarstva zdravstva te zemlje 1. januara 1998. U tim službama zaposleni su ljekari specijalisti školske medicine za provedbu "Programa specifičnih i preventivnih mjera zdravstvene zaštite učenika i studenata". Zasigurno, unutar populacije školske medicine postoji grupa djece koja imaju hronična stanja, autoimune bolesti, poremećaje rasta i razvoja i nažalost, neoplastična oboljenja koje, po mom mišljenju, trebaju pratiti i voditi iskusni ljekari, kao što su to nekada bili specijalisti školske medicine – ističe Baltić.

Što se tiče gužvi u čekaonicama, Baltić kaže "kako uz nedostatak kadra, postoje i drugi razlozi koji su to uzrokovali".

- Trenutno se u JUDZKS rade sistematski pregledi školske djece drugog razreda gdje treba i imunizacija, petog i osmog razreda. Malo je specijalista školske medicine (samo tri u ustanovi), a i kolega porodične medicine je nedovoljno. U mnogim školama sada roditelji sami mogu opravdati samo dva dana po jednom polugodištu (nekada je bilo pet dana), pa je i to razlog gužvi. Simptomatologija koja prevladava kod djece su: temperature, glavobolje, bolovi u mišićima. Ima puno i gnojnih angina, šarlaha - dakle dominira streptokok, infektivne mononukleoze, šarlah, enterokolitis, varičel, viroza, bronhitis (opstruktivni), upala pluća. Uz navedeno, mišljenja sam, a to kažu i druge kolege, da se u pravilu, prerano ide doktoru. Pri prvoj pojavi temperature, glavobolje i sl. roditelji dovode dijete doktoru. Doktrina bi bila da se povišena temperatura pokuša "obarati" u kućnim uvjetima tri dana, pa tek onda, ako se ne uspije sniziti, da se dijete dovede ljekaru – kazao je Baltić i dodao:

- Imamo manjak doktora i medicinskih sestara / tehničara u porodičnoj medicini, koja je opterećena mimo školske medicine, između ostalog i velikim i brojnim zdravstvenim i psihosocijalnim problemima, prvenstveno gerijatrijske populacije, tako da bez postizanja jednog optimuma kadra u JUDZKS, teško ćemo izaći na kraj sa ovim situacijama. Radimo na tome da menadžeri pojedinih organizacionih jedinica pokažu više fleksibilnosti i nađu rješenja da se ovakve i slične situacije lakše prevaziđu.

Kaže kako je "procedura za javni oglas, kojeg je ustanova raspisala 14. oktobra prošle godine, putem kojeg su tražili 27 doktora medicine, četiri pulmologa, dva pedijatra i dva internista, okončana".

- 27 doktora medicine te dva specijalista interne medicine počeli su raditi oko Nove godine. Za pedijatre i pulmologe nije bilo kandidata koji su ispunili formalno-pravne uvjete javnog oglasa. Trenutno je aktuelan novi Javni oglas za specijaliste pulmologije i imamo prijavljena tri kandidata, a procedura je u toku – zaključio je Baltić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.