Ne očekuje se da će se Assad suočiti s ozbiljnim protivljenjem uprkos kontinuiranom sukobu i rastućoj ekonomskoj krizi.

Nakon 10 godina rata sirijska vlada kontrolira većinu velikih populacijskih centara u zemlji. Oko 400.000 ljudi je ubijeno, a više od polovine Sirijaca raseljeno.

- Izbori za predsjednika, koji će obnašati sedmogodišnji mandat, bit će održani 26. maja - kazao je predsjednik parlamenta Hamouda Sabbagh.

Budući kandidati za izbore moći će se registrirati od ponedjeljka, dok će Sirijci u inostranstvu moći glasati u ambasadama 20. maja, prenosi BBC.

To su drugi predsjednički izbori koji se održavaju tokom građanskog rata. Na prethodnim izborima 2014. godine - koje su protivnici u Siriji, te Sjedinjene Američke Države i Evropska unija odbacili kao nedemokratske i nelegitimne - Assad je osvojio 92 posto glasova.

Glasanje 2014. godine bilo je ujedno i prvi put u desetljećima da se neko drugi, osim člana porodice Assad, smio kandidirati za predsjednika u Siriji. No, druga dva kandidata nisu bila poznata i dobili su malo publiciteta.

Na posljednjim predsjedničkim izborima 2014. godine nije se sumnjalo u rezultat, ali se sumnjalo u budućnost predsjednika Assada. Tada je još uvijek bilo moguće da ga se porazi i otjera s vlasti.

Vojno se njegova situacija sada čini sigurnom s glavnim gradovima pod njegovom kontrolom, ali i dalje zavisi od ruske i iranske podrške.

Ekonomija zemlje je u teškom stanju što izaziva nove nemire u nekoliko regija. Predsjednikov najuži krug također je pokazao znakove lomljenja. No, do sada nije pokrenut niti jedan alternativni politički proces koji bi zamijenio trenutnu strukturu moći i izložio njegovu vladavinu ozbiljnom riziku.

Sirijski građanski rat započeo je nakon što su sigurnosne snage nasilno suzbile mirne prodemokratske proteste, navodeći pristaše opozicije da se naoružaju. Borbe su se proširile širom zemlje, a pridružili su im se na stotine pobunjeničkih i džihadističkih grupa.

Pro-sirijske snage sada su zauzele velike dijelove zemlje i uspostavljen je krhki prekid vatre između vlade i pobunjenika u posljednjoj provinciji pod kontrolom pobunjenika Idlibu na sjeverozapadu zemlje.

Prošli mjesec UN-ov specijalni izaslanik u Siriji kazao je BBC-u da je vidio rijetki "prozor mogućnosti" za prekid vatre širom zemlje jer se linije više nisu pomicale, ali je Geir Pedersen dodao da bi rat mogao potrajati i naredno desetljeće ako se propusti ova šansa.

Pozvao je sve zaraćene strane da na "korak po korak" pristupe izgradnji povjerenja i postizanju dogovorenog rješenja.

Pedersen radi na reformi sirijskog ustava kao dijela političkog procesa koji se vodi do izbora, a koji nadziru Ujedinjene nacije. Međutim, u januaru je rekao da je postignut mali napredak zbog nedostatka "istinskog angažmana" Sirije.

Uslijedile su optužbe Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih zemalja da je Sirija namjerno odgađala nacrt novog ustava kako bi izbjegla održavanje predsjedničkih izbora 2021. godine pod nadzorom UN-a.