Skup će biti održan sutra u Galeriji Bosanskog kulturnog centra Sarajevo i okupit će 15 izlagača iz različitih disciplina humanističkih i društvenih nauka, uz pokroviteljstvo potpredsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS-a Ramiza Salkića.

U najavi tog događaja Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod“ u Bosni i Hercegovini, istakao je da je tema sutrašnjeg naučnog skupa aktuelna i da referira na događaje u RS-u te je dodao da je namjera i cilj organizatora skupa da se toj temi pristupi dublje, sadržajnije, suštinskije nego li je to slučaj u dnevnoj sferi tretiranja tog pitanja.

- Genocidom nad Bošnjacima i demografske promjene u bosanskohercegovačkom entitetu RS i uopće našom zbiljom s tim u vezi želimo se baviti naučno, iz perspektive nekoliko temeljnih društveno-humanističkih naučnih disciplina i na taj način želimo interdisciplinarno osvijetliti problem genocida nad Bošnjacima, a u ovom slučaju i problem demografskih promjena u bh. entitetu Republika Srpska. Smatramo to izuzetno važnim jer ova pitanja ne smijemo ostaviti isključivo kao pitanja dnevne naravi u našem javnom prostoru, tim prije što smo svjedoci intenzivne proizvodnje narativa kojima se nastoji u domaćoj i stranoj javnosti i našoj svijesti promijeniti predstava o karakteru agresije i rata u Bosni i Hercegovini i posljedicama koje su iz svega toga proizašle. Narativi su važni, onaj narativ koji mi ovim skupom želimo zastupati jeste narativ činjenica, narativ utemeljen na onome što je povijesna zbilja, nepobitno potvrđena i brojnim relevantnim domaćim i međunarodnim sudovima -  kazao je Kodrić.

Ističući da borba za narativ predstavlja borbu za istinu, naučnu istinu, Kodrić je kazao da ona jedina ima sposobnost da trajno izgradi kulturu sjećanja na period agresije na BiH, ali i na ono što je povijest ratnih zločina, zločina genocida i drugih destruktivnih pojava iz tog konteksta.

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, zahvalio se organizatorima sutrašnjeg skupa u Sarajevu te je kazao da će na tom skupu biti iz različitih aspekata sagledane posljedice zločina genocida, agresije i progona koji se desio od 1992. do 1995. godine, a prije svega na prostoru entiteta Republika Srpska.

- Proces povratka je pokušao da nadomjesti tu demografsku destrukciju koja je nastala silom zla, progona, likvidacija ljudi. Taj proces se suočio s novim vidom nasrtaja na demografsku strukturu tog administrativnog prostora koji se manifestovao kroz sistemsku diskriminaciju i onemogućavanje ljudi da se zaposle i ostvare egzistenciju i na duži period osnuju život i opstanak na tom prostoru. Ta demografska destrukcija traje i danas i ona je podržavana od sistema. Naša je obaveza da o tome govorimo i evo i ovom konferencijom i skupom, ali i na svaki drugi način zagovaramo promjenu stanja u kojem se nalazimo i promjenu stanja na način da ćemo u naše akte i dokumente po kojim sistem funkcioniše u BiH uvrstiti ono što je presuđeno i dokazano pred dva međunarodna suda. Eliminacija posljedica genocida je preduslov za bilo kakav normalan sistem u Bosni i Hercegovini, za normalno uređenje i funkcionisanje države - poručio je Salkić.

On je kazao da je potrebno nastaviti takav vid naučnog djelovanja zarad borbe za naučnu i historijsku dokumentaciju činjenica koje su dokazane i da se tako suprotstavi onima koji žele reviziju istine i koji istinu žele kreiraju na bazi mitologije, veličanja ratnih zločina, nepoštivanja odluka Ustavnog suda i koji žele društvo voditi dalje u ponor.

Direktor Bosanskog kulturnog centra Kantona Sarajevo Jasmin Duraković je istakao da je BKC objeručke prihvatio učešće u organiziranju naučnog skupa o izuzetno važnoj temi kao što je genocid nad Bošnjacima i demografske promjene u bh. entitetu RS te je naglasio da su to rak rane bh. društva o kojima je nužno govoriti.

- Ono što je bitno je da ćemo sutra imati ljude koji se tim temama temeljito bave sa politoloških, socioloških i demografskih aspekata. Ono što je po meni da vidimo da naprosto vrijeme u kojem živimo i izazovi koje imamo nas kao odgovorne ljude prisiljavaju i tjeraju da se bavimo ovom velikom temom koja je rak rana i velika trauma bh. društva i nažalost i danas pitanje političkih manipulacija - kazao je Duraković.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratović naglasio je da je važno napomenuti činjenice da je u periodu 1992.-1995. godine na Bosnu i Hercegovinu izvršena agresija od strane Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske, da je nad Bošnjacima počinjen genocid, a da je bh. entitet RS genocidna tvorevina koja je legalizirana Daytonskim mirovnim sporazumom.

- Ne treba biti veliki istraživač kada putujete bh. entitetom RS da vidite da je to poluprazna ljuštura, tamo nema ljudi jer oni bježe, ne samo iz ekonomskih, već i zbog političkih razloga jer je tamo stalno na ivici rata - kazao je Muratović.

Ističući kako najveća nesreća Bošnjaka možda i nisu stotine hiljada mrtvih, milion protjeranih i 50.000 silovanih, već da je najveća nesreća što Bošnjaci ne znaju izvući pouke i završiti rat na način da se ne proizvode novi.

- Šta raditi u ovoj situaciji. Mislim da treba raditi ono što nismo radili u proteklih 27 godina ili smo to radili nedovoljno dobro ili nikako. U tom smislu se nadam da će sutra 15-ak naučnih radnika odgovoriti na sva pitanja - kazao je Muratović.

Tokom 2022. godine planirano je i objavljivanje izlaganja koja će biti predstavljena na skupu u tematskom broju Radova Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture "Preporod".