open-navfaktor-logo
search
Unosno zanimanje
U parlamente ulaze i sa nekoliko stotina glasova: Treba li podići izborni prag i ukinuti kompenzacijske mandate
Izborni cenzus od tri posto koji je na snazi u Bosni i Hercegovini i kompenzacijski mandati omogućili su nekim strankama i kandidatima ulazak u vlast i u zakonodavna tijela sa svega nekoliko stotina glasova.
17.03.2023. u 21:03
get url
text

VEZANI TEKST - Da li je važna uloga Naše stranke u Federalnom parlamentu zaista volja građana?

To se dešava skoro svaki izborni ciklus, pa tako i nakon Općih izbora održanih 2. oktobra.

Imali smo primjer iz Bosansko-podrinjskog kantona gdje je čak 13 stranaka osvojilo tri posto ukupnih glasova i tako su neki sebi osigurali ulazak u Skupštinu BPK sa svega 518 glasova, što je rezultat na osnovu kojeg je SBB dobio jedan mandat. U Parlament FBiH je, primjera radi, kao zastupnica ušla Suada Halilović iz Naroda i pravde sa svega 197 osvojenih glasova.

Postavlja se pitanje potrebe podizanja izbornog cenzusa i ukidanja kompenzacijskih mandata koji znače ulazak u parlamente bez obzira na broj osvojenih glasova.

U okviru ranijih pokušaja izmjene izbornog zakonodavstva bilo je prijedoga da izborni prag bude povećan sa tri na pet posto. Tako je 2015. godine Hazim Rančić kao član parlamentarne Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva izjavio da bi na taj način bilo onemogućeno strankama koje osvoje jedan ili dva mandata da njima mešetare, što se u BiH do sada često dešavalo.

Očito pak da volje da se ovo i usvoji nije bilo.

VEZANI TEKST - Kompenzacijski mandati: Neki su u Federalni parlament ušli i sa manje od 200 glasova

Vehid Šehić, član Koalicije "Pod lupom" i bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, kazao je da se već duže vrijeme zalaže za podizanje praga jer imamo previše političkih subjekata.

- Politika je postala najunosnije zanimanje pa je to postalo motiv mnogima da učestvuju na izborima. Možda bi podizanje praga natjeralo stranke koje ne bi mogle preći prag od pet posto da se ujedine, ako imaju slične ideologije – dodao je Šehić.

Napomenuo je da je izborni prag od pet posto najviše zastupljen u evropskim izbornim zakonodavstvima, da Hrvatska, Crna Gora imaju prag od pet posto, da su u Srbiji imali pet pa spustili na tri posto, ali sada razmišljaju da vrate na pet posto.

Kada su u pitanju kompenzacijski mandati, Šehić kaže da nije pristalica da budu ukinuti, ali da ih treba smanjiti jer ih je puno u zakonodavnoj vlasti. U Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ih je 12, u Narodnoj skupštini RS-a ih je 20, a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH 23.

VEZANI TEKST - Podijeljeni i kompenzacijski mandati: Ko će sve u državne i entitetske parlamente ući "na mala vrata"

- Njih ne treba ukinuti jer se kompenzacijskim mandatima kompenzira izborna volja birača za političke subjekte koji ne mogu preći prag, a kada se saberu glasovi po izbornim jedinicama, zaslužuju da dobiju mandat, a bilo ih je takvih. Ali ne mogu u tolikom broju biti u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Parlamenta FBiH i NSRS. Ima tu još jedan problem. Dugo se razmišlja kako da se to riješi.

Treba eventualno da se kompenzira nedostajući zastupnik iz određene izborne jedinice, ali treba omogućiti i veće učešće manje zastupljenog spola, ženskog. Može se kompenzirati nacionalna, spolna i regionalna zastupljenost. Treba smanjti broj kompenzacijskih mandata, a onda uvesti kriterije zašto ih koristiti – rekao je Šehić.

Ivana Korajlić, izvršni direktor u organizaciji Transparency international BiH, kazala je da je bilo priče o podizanju cenzusa, s tim što sve ima svoje prednosti i mane.

- Manji cenzus omogućuje pluralizam, veći broj političkih aktera, nezavisnih kandidata, veću kompetitivnost. Ali i ovo ima svoje probleme zbog toga kako nam funkcioniše sistem u vezi s trgovinom mandatima, manipulacijama u biračkim odborima. To treba pažljivo odmjeriti – dodala je Korajlić.

Stava je da pitanje kompezacijskih mandata treba bolje urediti jer se ovaj mehanizam zloupotrebljava.

- Sve je češća situacija da predsjednik stranke ide na kompanzacijsku listu da bi sebi osigurao mandat, a nije bitna podrška birača. Ali imamo većih problema u izbornom zakonodavstvu koji se tiču integriteta izbornog procesa, nezavisnosti izborne administracije, transparentnosti glasanja i brojanja glasova – dodala je Korajlić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.