Energetska kriza je izazvala široko nezadovoljstvo i kritike planova za prestanak korištenja fosilnih goriva. Ipak, mnoge zemlje su se nadale zajedničkoj akciji a ne spisku sugestija, prenosi Radio Slobodna Evropa tekstove svjetskih medija.

Suočeni sa naglim porastom cijena prirodnog gasa i potencijalno teškom zimom, zvaničnici Evropske unije (EU) predstavili su 13. oktobra paket prijedloga čiji je cilj pomoći članicama u borbi protiv tekuće energetske krize - istovremeno štiteći najugroženije, piše The Washington Post.

Evropska komisija je saopćila da bi se zemlje članice trebale fokusirati na zaštitu domaćinstava s niskim prihodima i malih preduzeća od skokova cijena. Rečeno je da zemlje to mogu učiniti pružajući direktnu pomoć ugroženim potrošačima ili kompanijama, privremeno smanjujući poreze, dozvoljavajući odlaganje plaćanja računa i uspostavljajući mrežu koja osigurava da ljudima ne bude isključena struja.

Iako uputstvo ne sadrži opsežne mjere koje su neki lideri zahtijevali, ono, prema ocjeni vašingtonskog lista, predstavlja najznačajniji korak koji je EU preduzela vezano za rekordno visoke cijene energenata koje prijete da uspore njen oporavak od krize izazvane pandemijom i potkopaju planove o prestanku korištenja fosilnih goriva.

Dok su neke zemlje tražile da se blok brže kreće i značajno revidira tržišta gasa i električne energije, EU ima ograničenu sposobnost da se direktno miješa u energetsku politiku svojih članica, te su, prema mišljenju Bruxellesa, nacionalne vlade u najboljoj poziciji za preduzimanje akcija.

Rast cijena također je podvukao postojeće i dugotrajne tenzije među liderima EU, dodaje Washington Post. Premijeri, poput mađarskog Viktora Orbana, za povećanje cijena energenata okrivili su politiku Bruxellesa u borbi protiv klimatskih promjena, rekavši da EU mora preispitati svoje ambiciozne ciljeve.

Neki analitičari su također rekli da se EU prebrzo udaljava od fosilnih goriva i da članicama nije osigurala odgovarajuću opskrbu obnovljivim izvorima u slučaju nužde.

Vlade EU željele su da Bruxelles popravi energetsku krizu, ali umjesto toga Evropska komisija (EK) im je uručila politički vodič u stilu "uradi sam", ocjenjuje Politico.

Od rane jeseni, cijene energenata u zemljama članicama Evropske unije dostigle su rekordne vrijednosti – cijena prirodnog gasa povećana je za više od 400 posto, dok su veleprodajne cijene struje porasle za 200 posto, uzrokujući široko nezadovoljstvo i pojačavajući pritisak na nacionalne vlade.

Uspaničeni ministri energetike, kako ističe Politico, zahtijevali su da Komisija preuzme vodeću ulogu i da ponudi neka rješenja. Komesarka za energetiku Kadri Simson odgovorila je na njihove molbe, ne novim propisima, već, kako ističe Politico, saopćenjem o cijenama energije - vodičem do mogućih političkih opcija koje vlade mogu da koriste za smanjenje računa za energiju bez kršenja zakona EU.

Iako će neki političari biti razočarani što reakcija Brisela ne donosi jače mjere, na zemljama članicama je da odluče hoće li se oslanjati na nuklearnu, gasnu, obnovljivu energiju ili druge izvore energije, ukazuje briselski portal podsjetivši na nedavnu izjavu predsjednika Evropskog vijeća Charles Michela koji je kazao da iako može postojati "politički prostor" u kojem će se stvoriti evropski odgovor na krizu, "kombinacija izvora energije je nacionalna odgovornost".

Ipak, zaključuje Politico, uputstvo EK će vjerovatno poslužiti kao pokriće za ministre koji su naišli na kritike potrošača i opozicionih stranaka koje vape za daljom akcijom; vlade sada mogu ukazati na dostupna sredstva i reći da su preduzeli sve korake koje dozvoljava EU.

Uputstvo Evropske komisije za odgovor na nagli skok cijena energenata vjerovatno će razočarati članice koje traže hitan odgovor, navodi The Guardian, dodajući da su umjesto akcionog plana, vlade zemalja dobile spisak sugestija šta bi mogle preduzeti prema postojećim pravilima EU.

Evropska komisija je, između ostalog, najavila da će razmotriti ideju o zajedničkoj kupovini hitnih rezervi gasa - koju zagovara Španija, jedna od zemalja najviše pogođenih rastom cijena energenata.

Ipak, ističe list, mnoge zemlje izražavaju skepticizam da li članice EU imaju apetit za ovu zajedničku akciju. Kao i sa zajedničkom nabavkom vakcina protiv korona virusa u EU, učešće bi bilo dobrovoljno. Lideri EU će ideju razmotriti na samitu sljedeće sedmice, ali neke zemlje su već izrazile oprez.

Usred poziva političara iz Mađarske i Poljske na preispitivanje klimatske politike Unije koju povezuju sa skokom cijena gasa, nezavisna analiza sugeriše da su poskupljenja energenata u velikoj mjeri posljedica sve veće globalne potražnje za gasom, dodaje Guardian.

Prema analizi Komisije, zemlje koje proizvode više energije iz vjetra i sunca bile su manje pogođene povećanjem cijena gasa.

Rastuće cijene energenata snažan su podsjetnik na to koliko je Evropa zavisna od fosilnih goriva i trebalo bi da posluže ubrzanju prelaska na obnovljive oblike energije, ocjenjuje CNN ističući da se EU suočava sa naglim skokom cijena energenata uslijed povećane globalne potražnje dok se svijet oporavlja od pandemije i isporuke prirodnog gasa iz Rusije koja je niža od očekivane.

- Zima dolazi i za mnoge su troškovi struje veći nego što su bili deceniju - rekla je evropska komesarka za energiju Kadri Simson novinarima 13. oktobra, kazavši da je današnje iskustvo poskupljenja energenata jasan poziv na uzbunu da EU ubrza prelazak na čistu energiju.

Simson je rekla da će liderima EU predložiti paket mjera za dekarbonizaciju evropskog tržišta gasa do 2050, dok bi druge mjere za poboljšanje stabilnosti tržišta energije mogle uključivati povećanje kapaciteta skladišta gasa i zajedničku kupovinu gasa na nivou EU.

Očekuje se da će veleprodajne cijene gasa - koje su skočile do rekordnih vrijednosti u Francuskoj, Španiji, Njemačkoj i Italiji - ostati visoke i tokom zime. Evropska komisija naglašava da se očekuje da će cijene pasti na proljeće, ali će ostati veće od prosjeka proteklih godina.

Većina zemalja EU, dodaje CNN, oslanja se na elektrane na gas kako bi zadovoljile potražnju za električnom energijom, a prema podacima Eurostata, oko 40 odsto tog gasa dolazi iz Rusije. Simons kaže da početna procjena Komisije ukazuje na to da je ruski Gazprom ispunjavao svoje dugoročne ugovore "pružajući malo ili nimalo dodatnih snabdijevanja".

Predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija ne koristi gas kao oružje i da je spremna da pomogne u ublažavanju energetske krize Evrope, dok je EU sazvala hitni samit kako bi se uhvatila u koštac sa skokom cijena, navodi Reuters.

Neki evropski političari kažu da Moskva koristi krizu goriva kao polugu uticaja, optužbu koju je Kremlj više puta odbijao. Putin je na energetskoj konferenciji u Moskvi u srijedu, 13. oktobra rekao da tržište gasa nije uravnoteženo niti predvidljivo, posebno u Evropi, ali je naglasio da Rusija ispunjava svoje ugovorne obaveze za snabdijevanje klijenata i da je spremna da poveća snabdijevanje ako to Bruxelles zatraži.

Rusija i Evropa uvučene su u spor oko novog gasovoda "Sjeverni tok 2" za snabdijevanje Njemačke ruskim gasom. Cjevovod je izgrađen, ali čeka odobrenje za početak pumpanja, usred protivljenja Sjedinjenih Država i pojedinih evropskih zemalja koje strahuju da će Evropa postati još zavisnija od Rusije.

Evropska mreža operatora prenosnog sistema za gas (ENTSOG), koja prati sigurnost snabdijevanja, rekla je da će hladna zima u Evropi zahtijevati povećanje uvoza gasa za oko pet do 10 odsto u poređenju sa prethodnim maksimalnim nivoima.

Reuters naglašava da je energetska kriza pojačana i ovosedmičnim pozivom Međunarodne agencije za energiju (IEA) da se ulaganja u obnovljive izvore energije moraju utrostručiti kako bi svijet postigao neto nultu emisiju i ograničio globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa do 2050., što je cilj Pariškog sporazuma o klimi.

"Svijet ne ulaže dovoljno da podmiri svoje buduće energetske potrebe", navodi se u izvještaju, objavljenom uoči konferencije o klimatskim promjenama COP26 Ujedinjenih nacija u Glazgovu koja počinje 31. oktobra.