open-navfaktor-logo
search
Vječiti direktori
U fotelji dok ih penzija ne rastavi: Zufer Dervišević je "vladao" 24 godine, ali mu je i konkurencija jaka
Vlast se mijenja svake četiri godine, ministri dolaze i odlaze, kao i premijeri, ali su neki direktori "vječiti". 
02.03.2020. u 11:34
get url
text

-Odlukom Vlade Federacije dužnosti glavnog inspektora Finansijske policije i zamjenika glavnog inspektora, razriješeni su Zufer Dervišević i Miroslav Vidović. Glavnim inspektorom Finansijske policije danas je imenovan Edin Suljević, a imenovanje njegovog zamjenika bit će naknadno obavljeno.

-Nakon što je danas Zufera Derviševića, zbog ispunjavanja zakonskih uvjeta za penzionisanje, razrješila dužnosti glavnog inspektora Finansijske policije, zaključno sa 13. 4. 2020. godine, Vlada je za vršioca ove dužnosti, na period do najviše tri mjeseca, odnosno do okončanja konkursne procedure, a u skladu sa Zakonom o državnoj službi u FBiH, imenovala Amela Topalovića.

Prvu informaciju objavili su mediji 2. novembra 2000. godine, a drugu Vlada Federacije 28. februara 2020. Između te dvije vijesti prošlo je 20 godina Derviševićeve vladavine u Finansijskoj policiji. Ako se dodaju i one četiri od 1996. do 2000. godine, to su ukupno 24 godine, koliko je Zufer Dervišević obnašao funkciju prvog čovjeka Finansijske policije FBiH. To ga ujedno čini ubjedljivo najdugovječnijim direktorom na čelu neke institucije u BiH. 

Zahvaljujući intervenciji predstavnika međunarodne zajednice obnašao je mandat glavnog inspektora. S jedne strane su ga kudili i povezivali ga s brojnim aferama, prigovarali mu da su njegove "temeljite i spektakularne" istrage padale na sudovima, s druge su ga pak hvalili. Činjenica je da je Zufer Dervišević odlukom Wolfganga Petritscha, visokog predstavnika, vraćen na čelo Finasijske policije kada ga je Vlada na čelu sa tadašnjim premijerom Edhemom Bičakčićem smijenila 2000. Kakav god stav o njegovom radu imali, o čemu su ispisane stotine stranica u ovdašnjim medijima, činjenica je da je kao najdugovječniji direktor u BiH do penzije ostao u fotelji. 

I nije nesmjenjivi Zufer Dervišević jedini koji je opstajao na čelu neke instutucije u FBiH dok su se sastavi izvršne i zakonodavne vlasti mijenjali. Rijetki su ostajali duže od dva mandata u direktorskoj fotelji, ali ih ipak ima. 

Zlatko Barš također je na poziciju direktora Agencije za bankarstvo FBiH imenovan 1996. godine. Ostao je tu sve do 2017. godine, što znači da je na njenom čelu bio punu 21 godinu. U medijima se često spominjao kao jedan od najplaćenijih direktora u državi.  Nadležnost agencije je da kontroliše rad banaka, mikrokreditnih organizacija i leasing kuća.  Agencija je imala zakonsku obavezu da spriječi različite malverzacije s kreditima te druge nepravilnosti u bankarskom sektoru, ali to u brojnim slučajevima nije radila.  Problemi kredita obačunatih u švicarskim francima, koje je odobravala Hypo Alpe Adria bank, zahvatili su veliki broj stanovnika naše zemlje, ali Agencija pod vodstvom Baraša nije pravovremeno reagirala. 

Esad Bukalo i danas je direktor Federalnog zavoda za agropedologiju, a imenovan je 2003. godine u vrijeme kada je premijer FBiH bio Ahmet Hadžipašić. Na direktorkoj poziciji je punih 17 godina. Po onome što javnost o njemu i njegovom radu zna, a ne zna mnogo, dalo bi se zaključiti da se baš i ne petlja previše u svoj posao. Posljednji izvještaji o samozatajnom Bukalu kažu da mu je Vlade FBiH "zamjerila" u oktobru prošle godine kada je analizirana informacija o aktivnostima i rezultatima vezanim za analizu mulja sa postrojenja otpadnih voda u Mostaru.

Izvještaj Federalnog zavoda za agropedologiju nije prihvaćen, te je direktoru Esadu Bukalu urgentno naloženo da se obrati Parlamentu FBiH i da pojasni kako Zavod nije radio mjerenje prisustva piralena, kao i "ostale propuste" koji su pratili aktivnosti. Mediji su objavili i kako je Bukalo priznao na sjednici Vlade da Agropedološki zavod nije mjerio prisustvo piralena u otpadnim vodama u Mostaru.

Da skaratimo - Bukalo je i dalje direktor.

Nešto manje od prethodne trojice pobrojanih u direktorskoj fotelji je bila Novka Agić. Ona je na čelu Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje (ZZOR) FBiH bila nešto više od 15 godina. Između ostalog, i njen mandat je obilježio vječiti problem bh. zdravstva - nedostatak citostatika. Upravo je Zavod zadužen za njihovu nabavku. I ne samo za nabavku citostatika, nego i drugih lijekova te ostali sredstava potebnih za rad zdravstvenoh ustanova na nivou FBiH. Agić je razriješena dužnosti direktorice kada je ispunila uvjete za penziju.

 Željko Obradović i danas je direktor Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, a imenovan je 2005. godine. Sa 15 godina direktorovanja to ga čini jednim od najdugovječnijih rukovodilaca institucija u BiH. 

Adamir Jerković, direktor Arhiva FBiH, na tu funkciju je imenenovan 2007. godine te je i danas obnaša. To znači da je direktor već 13 godina. 

Nešto više od  13 godina je i Midhat Arifović bio direktor Porezne uprave Federacije BiH. 

Funkciju direktora od avgusta 2008. godine na Federalnoj televiziji obavlja Džemal Šabić.

Hasan Ćelam bio je predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH od 2004. godine. Ukupno 13 godina je  proveo na toj funkciji. Njemu je mandat prvobitno istekao 2009. godine. Međutim, naredne četiri godine, do 2013., ostaje na funkciji samo zahvaljujući tome što Parlament FBiH nije imenovao njegovog nasljednika, ali i nove članove Komisije. Nakon što je Federalni parlament dobio od nadležnih institucija autentično tumačenje odgovarajućeg zakona, članovima Komisije, uključujući i Ćelama, produžen je mandat na još pet godina, koji je trebao okončati pretprošle godine, ali je na funkciji ostao duže. 

Zijad Krnjić, prvi put je imenovan za direktora Zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Federacije BiH u februaru 2010. Ponovo je izabran na tu funkciju sredinom prošle godine. To je već gotovo 10 godina kako je na čelu PIO-a.

Među rukovodiocima federalnih institucija ima još onih koji su makar dva mandata ostali na poziciji, međutim ovo su ubjedljivo najpoznatiji i najdugovječniji direktori. Većina njih ostala je na funkcijama zbog nemogućnosti postizanja dogovora među nosiocima vlasti u Federaciji.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.