Lideri 30 zemalja članica NATO-a sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o situaciji nastaloj nakon ruskog napada na Ukrajinu i dugoročnom stavu NATO-a u istočnoj Evropi. 

Na marginama samita, šefovi država i vlada su od juče uveče počeli da održavaju bilateralne sastanke u Briselu. Očekuje se da će neki biti održani i nakon samita. Očekuje se da se liderima obrati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji će, shodno najavama, zatražiti proglašenje zone zabrane letova u Ukrajini nabavkom sistema protuzračne odbrane.

To je vanredni samit, a najavio ga je prije dvije sedmice generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

NATO je u novembru prošle godine počeo povećavati vojno prisustvu na istoku Evrope, što je bio odgovor na gomilanje ruske vojske na granicama Ukrajine. Taj proces jačanja prisustva NATO-a dodatno je intenziviran nakon 24. februara i početka ruskog napada na Ukrajinu.

Borbene jedinice NATO-a raspoređene su u baltičkim zemljama, kao i u Rumuniji u kojoj do sada nisu bile.

Prema informacijama koje je Stoltenberg dao prije dvije sedmice, u okviru mjera poduzetih protiv Rusije, 130 mlaznjaka NATO-a u visokoj je pripravnosti, 200 brodova od krajnjeg sjevera do Mediterana i hiljade dodatnih vojnika nalaze se u i blizu istočne Evrope.

NATO je prvi put u svojoj historiji mobilisao i Snage za brzo reagovanje.

Ministri odbrana članica NATO-a održali su 16. marta vanredni sastanak koji je bio svojevrsna priprema današnjeg samita lidera, među kojima je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Otkako je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine 24. februara, najmanje 977 civila je ubijeno u Ukrajini, a 1.594 ranjeno, saopćile su Ujedinjene nacije. Istovremeno, više od 3,6 miliona Ukrajinaca je pobjeglo u susjedne zemlje.