Iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) potvrđeno je Feni da su u strukturi proizvodnje iz obnovljih izvora u 2021. godine prednjačile velike hidroelektrane sa 6.313,99 GWh, a slijede male hidroelektrane sa 433,41 GWh, vjetroelektane sa 381,81 GWh, solarne elektrane sa 73,89 GWh, te elektrane na biogas i biomasu sa 11,34 GWh.

Prema podacima koje je 19. januara 2022. objavio Eurostat, udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji je na nivou EU u 2020. dosegao je 22 posto. To je za dva postotna boda iznad cilja za 2020, kako je navedeno u Direktivi 2009/28/EZ o promociji upotrebe energije iz obnovljivih izvora.

U dokumentu "Indikativni plan razvoja proizvodnje 2022-2031" Nezavisnog operatora sistema u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) navedeno je da provedene analize upućuju na zaključak da je za sve scenarije potrošnje i planiranu proizvodnju postojećih i novih bilansiranih proizvodnih kapaciteta sa izgrađenim blokom 7 TE Tuzla, zadovoljen bilans električne energije, kao i da postoje značajni viškovi.

Međutim, u slučaju da ne dođe do izgradnje novog bloka 7 TE Tuzla, radi gašenja pet postojećih blokova u TE Tuzla i TE Kakanj bilans električne energije za viši scenario potrošnje bi bio negativan u zadnjim godinama prognoze, tj. proizvodnja ne bi mogla zadovoljiti potrošnju električne energije u BiH. 

To znači da bi za taj scenario potrošnje potrebe Bosne i Hercegovine u zadnje dvije godine prognoze morale biti zadovoljene uvozom električne energije.