Borimo se za humanu i plemenitu ideju. Želimo potaknuti svijest o važnosti doniranja i transplataciji organa kako bismo spasili živote naših sugrađana. Želimo da ljudi sami kažu: “želim biti donor“- poručili su Halima Resić i Tomislav Žuljević ispred Udruženja Donorske mreže BiH i Udruženja dijaliziranih i transplantiranih FBiH, na današnjem druženju sa predstavnicima medija od kojih su zatražili podršku.

Donorska mreža BiH, kako je istakla predsjednica Resić, jedino je Udruženje ovog tipa koje već 20 godina djeluje na području cijele Bosne i Hercegovine, a u svojim redovima ima 70 nefrologa.

- Ove godine, imali smo samo sedam transplatacija, s tim da u Kliničkom centru u Sarajevu nismo imali ni jednu. Hrvatska uradi 350 transplatacija, a ima isto stanovnika kao i BiH - upozorila je Resić.

Žuljević, član Upravnog odbora Udruženja Donorska mreža BiH, i predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih FBiH, podcrtao je da BiH posjeduje sve što je potrebno za transplataciju: stručnjake, sredstva i Zakon o transplantaciji organa i tkiva koji je usvojen prije dvije godine.

- Želimo alarmirati nadležne institucije i kliničke centre da konačno počnu aktivno raditi na provođenju Zakona. Ove godine, odobrena su 2,5 miliona KM za transplataciju, a potrošeno je samo 200.000. Kraj je godine, gdje i kome ide ostatak novca?- zapitao se Žuljević.

Konstatirali su da mnogi zdrastveni radnici, nažalost, ne žele pričati o ovom problemu, te da jedinu podršku dobijaju od medija.

- Treba istraživati zašto nema više transplantacija – istakla je generalna sekretarica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Vijeće Evrope je 2018. godine svojim preporukama reklo da je medijska kampanja izuzetno značajna u podizanju svijesti građana o potrebi doniranja organa. Problem je što ta kampanja u BiH nije kontinuirana.
Resić smatra da se o toj temi samo piše i izvještava uglavnom povodom Svjetskog dana bubrega i Svjetskog dana doniranja organa, što bi trebalo promijeniti, jer je interes države da se spašavaju životi.

- Svaka transplatacija velika je ušteda u zdravstvu. Milijarde se mogu uštediti. Moramo promijeniti svijest kod ljudi da su i oni ti kojima sutra može zatrebati organ, da nisu samo oni ti koji daju. Također, važno je naglasiti da u BiH ne postoji trgovina organima- podcrtao je Žuljević.

Podsjetio je i da je Vlada Federacije BiH donijela određene zaključke, koji "obavezuju kliničke centre da moraju da rade transplantacije i obavezuju osnivače dijaliznih centara da obnove aparate koji su u veoma lošem stanju“.

- Građani BiH kojima je neophodna transplantacija organa posljednjih godina suočavaju sa sve težim preprekama zbog pasivnosti nadležnih institucija da pokrenu programe transplantacije u državi te stvore bolje uslove u hemodijaliznim centrima- zaključeno je na današnjem druženju.

Kako se postaje donor?

Iako u BiH ne postoji registar onih koji su potpisali donorske kartice računa se da ih ima više od 50.000. Taj broj danas je uvećan, a novi donori su novinari koji su prisustvovali druženju.

- Da biste bili donor organa morate umrijeti u bolnici, zato i jeste ovolika potraga za organima. Svaki dan u Evropi umre 18 ljudi čekajući organe. Doniranje organa moguće je samo nakon moždane smrti- pojasnio je Žuljević.

Među potpisanim donorima su i muzička zvijezda Halid Bešlić i rediteljica nagrađivanih filmova Jasmila Žbanić.

Kako se vrši transplatacija?

- Nakon smrti potencijalnog donora obavijesti se policija koja prati cijeli slučaj. Policija prati proces transplatacije organa. Postoje dva tima koja to rade. Ekipa koja ide po organe, i ekipa koja će vršiti transplataciju- tvrdi Žuljević.