Postoje akti i odluke, to se čuva, ali kada ulazimo dublje u priču o višestranačkim izborima održanim 1990. godine, a kasnije i referendumu iz 1992. godine, tu nailazimo na nedostatke i prazninu.

- Nažalost, arhivske građe kada govorimo o vizuelnom aspektu, i prvih višestranačkih izbora i referenduma, vrlo je malo sačuvano, skoro ništa kada govorimo o plakatima, posterima, u institucijama koje su nadležne i treba da čuvaju takvu građu. Kada govorimo o dokumentaciji, to ćemo i naći kroz tijela koja su i organizovala te događaje. Postoje akti i odluke, to se čuva, ali kada ulazimo dublje u priču o višestranačkim izborima, a kasnije i referendumu, onda počinjemo lagano da se gubimo. Institucije koje trebaju da imaju te neke dokaze, kada uđete u te institucije, tamo toga nema. Osim štampe mi nailazimo na veliku prazninu kada je riječ o dva vrlo značajna, historijski značajna događaja - izjavio je direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović.

Institucije ne čuvaju glasačke listiće, postere

Kako je kazao, nijedan glasački listić niti poster nije sačuvan u nekoj instituciji u Bosni i Hercegovini.

- Historijski arhiv Sarajevo to ne posjeduje, a znam da ne posjeduju ni druge institucije. Zašto je to tako? Nažalost, to je pitanje koje je i danas aktuelno jer mi štošta nismo sačuvali iz ovog perioda, a vjerovatno ćemo i ovo što danas stvaramo izgubiti u narednom periodu. Tako da nećemo imati dokaze o nekim događajima nakon 1992. ili 1995. godine. Svijest o čuvanju dokumenata, svijest o bitnosti čuvanja dokumenata još nije doprla u naše glave, glave našeg društva, odnosno ljudi koji odlučuju o tome, a to su ljudi koji vode državu - pojasnio je Zaimović.

{$galerijaFotografija}

Istakao je da "stvaranje države treba da prati stvaranje institucija".

- Jake institucije, kulturne, naučne, državne su stub jedne države. Mi nažalost nemamo tu svijest o bitnosti tih institucija i nažalost događaju su nam se ovakve stvari. Vjerovatno ćemo nekada shvatiti koliko je bitno nešto što ima veze sa korijenima države. Danas, kada govorimo i o Dejtonskom sporazumu, Povelji Kulina bana, uvijek nailazimo na problem da nešto nedostaje. To nije od juče. Nažalost, u priči o referendumu, nećete naići na mnogo materijala, osim štampe koja je dokaz da smo imali taj događaj i eventualno neka vrsta dokumentacije, ali i tu se trebate dobro zaroviti da biste nešto našli - naglasio je Zaimović.

Prema njegovim riječima, događaji u Bosni i Hercegovini su se jako brzo odvijali nakon referenduma.

- Imamo februar, mart, april, znamo da to prati niz događaja. Vjerovatno nije ni bilo vremena da se neko pozabavi tim pitanjem. Odgovorni za tu vrstu pitanja se nisu bavili ni mnogo težim i važnijim pitanjima, pa neće vjerovatno ni ovim. Zašto se to desilo, sada je kasno razmišljati o tome. Zašto se to desilo, zašto nije sačuvano? Mislim da je razlog rat, ali i društvena nebriga - izjavio je Zaimović.

Poručio je da država mora imati institucije koje će čuvati dokumente kojim bi čuvala svoj status i postojanje.

- Ako se ne brinemo o tome, onda gubite dokazni materijal o onome što mi pričamo - tisućljetna BiH. To je lična karta - dodao je Zaimović.

Ni Arhiv Bosne i Hercegovine ne posjeduje građu s referenduma održanog 1992. godine.

- Za razliku od arhivske građe ZAVNOBiH-a, odnosno drugog značajnog datuma Dana državnosti, čiji fond Arhiv BiH posjeduje, nažalost on ne posjeduje arhivsku građu koja se direktno odnosi na 1. mart. Ono bi se moglo naći jeste kroz fondove različitih institucija koje su u to vrijeme funkcionisale, a čiju arhivsku građu Arhiv posjeduje. Nije to građa koja se direktno odnosi na referendum, odnosno nije izvorna građa fonda koji se odnosi na referendum. U Arhivu BiH se nalazi arhivska građa medija koji su u to vrijeme djelovali. Iz novinskih članaka u 'Oslobođenju' se može pratiti ta cijela referendumska priča - izjavio je Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.

Neshvaćen odnos prema arhivskoj građi

Kako je kazao, Arhiv BiH je u posjedu i nekoliko prospekata, odnosno propagandnog materijala koji se odnosi na referendum.

Ohranović je rekao i da Zakon o arhivskoj građi precizira krajnje rokove od 30 godina za predaju arhivske građe.

- Institucije su obavezne da nakon isteka tog roka, a nekad i prije toga, da arhivsku građu predaju Arhivu BiH. Do sada, s obzirom da tih 30 godina ističe ovih dana, Arhiv BiH nije imao preuzimanja niti prijava za preuzimanje takve vrste arhivske dokumentacije - istakao je Ohranović.

Smatra da je odnos prema arhivskoj građi u Bosni i Hercegovini, nažalost, vrlo često neshvaćen.

- Odnosno neshvaćen je značaj te arhivske građe, u zavisnosti od različitih nivoa vlasti. Danas bi institucije BiH, organi vlasti, trebali da znaju gdje se konkretno nalazi ta dokumentacija - dodao je Ohranović.