Broj prijava je, kako pokazuju podaci Ureda, rastao od 2019. do danas.

Kako navode iz Ureda, činjenica da taj broj raste ukazuje na povećano povjerenje građana u rad Ureda, odnosno da je Ured prepoznat kao tijelo za efikasnu borbu protiv korupcije.

Međutim, s obzirom na to da je aktuelna Vlada Kantona Sarajevo najavila žestoku borbu protiv korupcije kao i da će na funkcije u javnim ustanovama i preduzećima biti imenovane osobe koje su stručne i da će svoj posao raditi moralno i profesionalno, postavlja se pitanje otkud toliko prijava korupcije, a prema pokazateljima Ureda najviše ih se odnosilo na pitanja zapošljavanja.

Kako su naveli po vrsti nepravilnosti, najviše prijava u 2021. godini odnosilo se na nepravilnosti u zapošljavanju, ukupno 170.

- Ured je u 2021. godini, radi preciznijeg pregleda situacije u ovoj oblasti, odvojeno evidentirao prijave koje se odnose na povrede prava iz radnog odnosa (takvih prijava je bilo ukupno 59), za razliku od prethodnih godina kada su se takve prijave evidentirale kao nepravilnost u oblasti zapošljavanja. Evidentan je nagli porast broja zaprimljenih prijava nepravilnosti u oblasti gradnje i prostornog planiranja (55 prijave), koji je u 2021. godini pet puta veći u odnosu na 2020. godinu (10 prijava) – naveli su iz Ureda u Analizi antikorupcijskog okruženja u KS.

Ističu da je od ukupnog broja osnovanih prijava (677), 515 prijava nakon izvršene analize i provjera Ureda, a na koji način su iscrpljene nadležnosti Ureda, dostavljeno drugim organima nadležnim za postupanje, dok je za 162 prijave postupak provjere Ureda još u toku.

Podaci govore i da se najveći broj prijava odnosi na sektor komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša (125), zatim slijede sektor zdravstva (106), te sektor odgoja i obrazovanja (95).

Te oblasti pokrivaju, kako navode iz Ureda ujedno i najveći broj javnih ustanova ili javnih preduzeća, sa najvećim brojem zaposlenih.

- Dakle, radi se o najvećim sistemima sa mrežom vertikalno i lateralno povezanih organizacionih jedinica – kazali su.

Upravo pokazatelj principa rada "Trojke" ukazuje i činjenica da je u sektoru komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, evidentan veći broj prijava koje se odnose na nepravilnosti u procesu imenovanja (18 prijava).

- To je razumljivo iz razloga što se najveći broj javnih preduzeća u koje se imenuju upravljačke strukture nalazi upravo u sektoru komunalne privrede. Vidljivo je da se najveći broj prijava odnosi na kantonalna javna komunalna preduzeća Toplane-Sarajevo d.o.o. Sarajevo i Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo – kažu iz Ureda.

Grafički prikaz broja prijava po institucijama

Zanimljivo je i to da se od ukupnog broja zaprimljenih prijava koje se odnose na jedinice lokalne samouprave (128), najveći broj prijava se odnosi na Općinu Centar Sarajevo (34), a potom slijede Općina Ilidža (20) i Grad Sarajevo (19).

Podsjetit ćemo na čelu tih općina su Srđan Mandić, kadar Naše stranke, Nermin Muzur iz Naroda i pravde i SDP-ova gradonačelnica Benjamina Karić.

Grafički prikaz prijava jedinica lokalne samouprave

Navode iz Ureda da je najveći broj prijava, nakon postupanja Ureda, proslijeđen na dalje nadležno postupanje Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove I to 154 prijave, a potom slijede Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo (78 prijava) i resorna ministarstva / Vlada Kantona Sarajevo (73 prijave).

- Od ukupnog broja proslijeđenih prijava Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove (154), u 113 slučajeva postupanje KUIP-a je okončano, dok u 41 slučajeva Ured još uvijek nema povratnu informacija o ishodu inspekcijskog nadzora. Od ukupnog broja prijava, po kojima je postupanje KUIP-a okončano (113), u 62 slučaja navodi iz prijave su u potpunosti ili djelimično potvrđeni, dok u 51 slučaju navodi iz prijave nisu potvrđeni. Od ukupnog broja slučajeva u kojima su navodi iz prijave u potpunosti ili djelimično potvrđeni (62), Kantonalna uprava za inspekcijske poslove je po prijavama Ureda izrekla ukupno 54 upravne mjere / prekršajne sankcije, dok u osam slučajeva, unatoč utvrđenim nepravilnostima, KUIP nije imao osnova za upravno / prekršajno djelovanje prema subjektu nadzora – navodi se u Analizi.

Kantonalna inspekcija je u najvećem broju slučajeva, tačnije 23 izrekla mjeru upozorenja, kao preventivnu mjeru, a potom slijedi upravna mjera, rješenje o otklanjanju nedostataka kao korektivna mjera u 13 slučajeva, te prekršajni nalozi u 15 slučajeva, kao represivna mjera. Iznos izrečenih novčanih kazni po prekršajnim nalozima u 2021. godini 55.500 KM, što je približno iznosu izrečenih novčanih kazni od strane KUIP-a u 2020. godini (51.700 KM).

Ured za borbu protiv korupcije ukoliko se nastavi ovaj trend prijavljivanja I princip rada "Trojke" imat će pune ruke posla, a zatim ukoliko se prijave pokažu osnovanim, posao neće zaobići ni sarajevsku Inspekciju ni Tužilaštvo KS.