Praksa Tužilaštva BiH u posljednjih nekoliko mjeseci pokazala je da institucija kojom rukovodi Gordana Tadić mnogo ažurnije i predanije reagira na "anonimne krivične prijave" u odnosu na prijave nadležnih institucija potkrijepljene dokazima i iskazima svjedoka. Na ove prve promptno reagiraju, te formiraju predmete, uzimaju iskaze i podižu optužnice u rekordnom roku, nerijetko mjerenom tek nekoliko dana.

U slučaju afere "Ikona" su mediji zasipanjem upitima iznudili reakciju Tužilaštva BiH, koje je prošle sedmice upoznalo javnost da su formirali predmet, te da će "izvršiti provjere". Pokušali smo zvaničnim putem provjeriti da li su se u međuvremenu obratili nekoj instituciji ili osobi uključenoj u primopredaju sporne ikone, da li su hitno uzeli iskaze po uzoru na neke ranije predmete zasnovane na "anonimnim krivičnim prijavama", ali povratnu informaciju nismo dobili.

VEZANI TEKST - Čije će "glave pasti" prije smjene Gordane Tadić: Tužilaštvo BiH krenulo na oponente političkih nalogodavaca

Uzimajući u obzir činjenicu o međunarodnom karakteru afere, ovaj predmet bi trebao imati prioritetni status u Tužilaštvu BiH. Međutim, čini se da mu glavna državna tužiteljica Gordana Tadić nije pridala odgovarajuću pažnju.

Takav pristup zaista iznenađuje, naročito uzimajući u obzir izuzetan senzibilitet Tužilaštva prema "ugledu BiH", kojeg su demonstrirali u predmetu protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića.

Potrebu sankcioniranja Mehmedagića zbog izuzimanja snimka iz poslovnice BH Pošte je državni tužilac Oleg Čavka obrazložio "narušavanjem ugleda BiH" s obzirom na to da su svjetski mediji, poput Reutersa i Washington Posta, izvijestili o optužbama koje upravo Čavka stavlja na teret direktoru OSA-e.

Reuters, Washington Post, te svi ostali relevantni svjetski mediji izvijestili su i o poklanjanju 300 godina stare pozlaćene ikone iz Ukrajine, za koju se opravdano sumnja da je na nezakonit način dospjela u ruke Milorada Dodika, što je neupitno narušilo ugled BiH, ali se Tužilaštvo, sudeći prema izostanku adekvatne reakcije, nije mnogo uznemirilo.

Teško se oteti dojmu da Tužilaštvo BiH ima mnogo veći senzibilitet prema statusu i komociji Milorada Dodika, što se ne ogleda samo u konkretnom slučaju već i u ranijim aferama u kojima je šef SNSD-a bio centralna figura, nego prema "ugledu BiH" za kojeg se Tadić i Čavka beskompromisno bore u predmetu protiv "neprijatelja RS-a i srpskog naroda", kako Dodik titulira Mehmedagića.

Reakcija Ukrajine, a zatim Ministarstva vanjskih poslova Rusije koje je vratilo ikonu dok Interpol ne utvrdi njeno porijeklo, mnogo govore o karakteru ove afere, a ponajviše o njoj govori šutnja Milorada Dodika i skrivanje njegovih stranačkih jurišnika koji obično ne štede riječi pravdajući za SNSD sporne situacije.

Nestanak Dodika sa scene u posljednja je dva dana pravdan njegovim zdravstvenim problemima. Iako je za vrijeme pandemije koronavirusa redovno izbjegavao poštivati epidemiološke mjere, ignorirajući i obaveznu simoizolaciju pri gotovo svakodnenim prelascima granice sa Srbijom ili kontaktima sa zaraženim osobama, Dodik je tek nakon ove afere osjetio potrebu da se, uprkos negativnom testu, samoizoluje od znatiželjnih upita.

Dan kasnije je objavljena informacija da je Dodik hospitaliziran i to zbog "pojave mučnine i bolova u predjelu želuca". U takav razvoj događaja ne treba sumnjati, s obzirom da situacije poput ove u kojoj se Dodik našao zaista na ljudski organizam mogu djelovati izazivanjem mučnine i bolova u predjelu želuca.

Evidentno je da je pobjeda SNSD-a u "42 općine u RS-u i tri u FBiH" ostavila prevelik trag na samopuzdanje zvaničnika te stranke, te su u takvom ambijentu uspjeli sebi dopustiti propust koji je rezultirao aferom u koju su, pored samih sebe, uvukli i šefa ruske diplomatije.

VEZANI TEKST - Kako se Dodik izolirao od svijeta: Fizičku distancu od šefa SNSD-a drže SAD, EU, a od sada i Moskva

Ako se takav propust i mogao očekivati od Dodika i njegovih najbližih saradnika uključenih u organizaciju posjete Sergeja Lavrova, zaista iznenađuje izostanak reakcije prvog SNSD-ovog obavještajca Sredoja Novića. Uzimajući u obzir njegovu višedecenijsku obavještajnu i političku karijeru, ovakvi propusti se njemu ne bi smjeli događati, ali čini se da su godine ostavile dubok trag na spoznajnim mogućnostima ovog državnog parlamentarca.

S obzirom na to da će u cijelu priču biti uključen i Interpol, te da postoji veliko interesovanje i Ukrajine i Rusije da se ovo pitanje što prije riješi, Tužilaštvo BiH ovaj put, za razliku od nekih prethodnih, neće biti u prilici tako lako amnestirati Milorada Dodika od odgovornosti za nezakonite aktivnosti koje mu se stavljaju na teret. Odugovlačenje i stvaranje prostora za "posušivanje" ovog slučaja efikasna je mjera u okolnostima u kojima postoji isključivo interesovanje domaće javnosti, ali je u ovom slučaju situacija nešto drugačija.