Ozen je obraćanje započeo podsjećajući da je Bosna i Heregovina zemlja koja je od 1463. pa do 1878. godine bila u sastavu Osmanskog carstva. Kazao je kako je razumijevanje pravde i vjerske tolerancije koje su Osmanlije donijele u Bosnu tada bilo na nivou s kojim se Bošnjaci ranije nisu susretali, a s obzirom na to da je i kod bogumila bilo prisutno učenje poput pravde i tolerancije, bilo je i lakše prihvatanje islama koji također baštini slične vrijednosti.

- Sultan Fatih, koji je imao blizak i pozitivan odnos prema bosanskim kršćanima, povjerio im je važne dužnosti u državi. Nakon tog procesa, većina naroda je spontano prihvatila islam. Dolaskom Fatiha, islam se postepeno širio u Bosni da bi početkom 16. stoljeća, veći dio Bosne prihvatio islam - poručio je Ozen.

Podsjetio je kako je Ahdnama, koju je sultan Mehmed Fatih 28. maja 1463. godine uručio bosanskim franjevcima, osim što je vrlo važna deklaracija o ljudskim pravima, istovremeno poruka i najbolji pokazatelj da je Bosna Fatihov amanet.

U obraćanju je citirao i dijelove Ahdname:

- Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodržaca povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovjedam: spomenutim i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska, neka se smjeste u svojim bogomoljama... Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa, sa velikim Božijim vjesnikom (Muhamedom) i sa 124.000 pejgambera i sa sabljom koju pašem da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprotstaviti dok god ovi (franjevci) služe meni i mojoj zapovjesti budu pokorni.

Osvrnuvši se na Srebrenicu, Ozen je podsjetio na riječi ratnog komandanta Srebrenice Nasera Orića, o tome kako je za Bošnjake vrlo značajno što dijele ista osjećanja s turskim narodom, te kako su Srbi tokom rata Bošnjake zvali Turcima.

- Njegove riječi su zapravo pokazatelj bliskosti i veze između ova dva naroda od prije 560 godina. To je ujedno i pokazatelj zbog čega je počinjen genocid u Srebrenici, čiju ćemo 25. godišnjicu obilježiti 11. jula - poručio je Ozen.

Podsjetio je kako su srpske snage pod vodstvom Ratka Mladića, u julu 1995. godine, u Srebrenici, za svega nekoliko dana ubile 8.372 Bošnjaka.

Prema njegovim riječima, rat u kojem su izgubljene na hiljade života je završen, no on nikada nije izbrisan iz memorije svjetske javnosti.

- U Srebrenici, koja je proglašena zaštićenom zonom, pred očima UN-a i cijelog svijeta dopušteno je da se nad hiljadama ljudi izvrši genocid - podvukao je Ozen.

Naglasio je kako se bol Srebrenice osjeti i danas, 25 godina od genocida, te poručio kako se Srebrenica ne smije zaboraviti niti se smije dopustiti da bude zaboravljena.

- Kao što smo to bili i ranije, i dalje ćemo pod vodstvom našeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana biti uz bratski bosanski narod. Iskazujemo rahmet i s poštovanjem se sjećamo svih žrtava genocida u Srebrenici - poručio je Ozen.

Svoje obraćanje pred turskim parlamentom završio je citirajući riječi prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića:

- U ratu nam je naneseno ogromno zlo i nepravda. Ko može nek' oprosti, ko ne može, nije ni dužan. Zaboraviti niko ne smije, jer se zaboravljeni genocid ponavlja.