Selaković boravi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini. U Ministarstvu vanjskih poslova BiH održan je sastanak ministrice Turković i ministra Selakovića, a potom i sastanak delegacija Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova Republike Srbije.

- Ovo je naš drugi susret u protekla četiri i pol mjeseca i pokazuje opredjeljenost za unapređenje odnosa naše dvije zemlje - pojasnila je Turković.

Pozdravila je odluku Vlade Srbije o davanju saglasnosti za otvaranje Generalnog konzulata BiH u Novom Pazaru, što je, prema njenim riječima, još jedan korak ka razvijanju dobrosusjedske saradnje. Zahvalila se Srbiji i na pomoći koju je pružila BiH u borbi protiv COVID-19. 

- Vjerujem da će naši susreti i posjete u budućnosti biti intenzivnije. Mi smo vrlo opredijeljeni da jačamo naše dobrosusjedske odnose, da jačamo ekonomiju i kulturnu saradnju, da gradimo infrastrukturu i da zajedno radimo na povezivanju cijelog regiona. To je interes obje zemlje, to je interes naših državljana, građana i u tom pravcu nema dilema, a ne smije biti ni prepreka - poručila je Turković.

Zajednički sastanci i rješavanje pitanja

Smatra da je važno, a to je opredjeljenje i zvaničnika Srbije, da organizuju zajedničke sjednice Vlade Srbije i Vijeća ministara BiH. 

- Ta praksa je postojala, mi želimo da se ona nastavi. Želimo naše odnose intenzivirati i na najvišem nivou jačati našu saradnju. Pitanja na kojima treba raditi su rješavanje međudržavne granice, pitanja koja su u okviru Sporazuma o sukcesiji, uređenje imovinsko-pravnih odnosa, naknade za potopljeno zemljište kao i pitanje nestalih osoba - istakla je Turković.

Kako je kazala, zbog toga je važno da nadležne institucije i komisije iz dviju država organizuju zajedničke sastanke i rade na rješavanju ovih pitanja. Turković je podsjetila da je BiH u oktobru prošle godine formirala novi saziv državne Komisije za granice i od nje se očekuje intenzivan rad. 

- Pitanja koja u posljednje vrijeme izazivaju najviše interesa naše javnosti su slučajevi 'Osmanović' i 'Mujanović' ali i najavljena izgradnja hidrocentrale na Drini. I o tome smo razgovarali i mislim da postoje vrlo jasni stavovi. Sigurna sam da će se ispoštovati sve ono što je zakonski predviđeno u takvim slučajevima - pojasnila je Turković.

Podsjetimo, bivši pripadnici Armije RBiH Husein Mujanović i Osman Osmanović se već više od dvije i po, odnosno više od dvije godine nalaze u zatvoru u Beogradu pod optužbama da su počinili navodne ratne zločine.

Govoreći o najavljenoj izgradnji hidrocentrale, Turković je kazala da smatraju da je to nadležnost države BiH, ali ne isključuju ni stavove koji mogu da budu izneseni od entiteta.

- Kada je riječ o ugovornim odnosima, oni su dobri. Mi imamo preko 85 potpisanih sporazuma iz različitih oblasti. Usaglašeno je i spremno za potpisivanje nekoliko sporazuma koji se odnose na zajedničke tačke na graničnim prijelazima i pograničnom saobraćaju - izjavila je Turković.

Revitalizacija željezničkog saobraćaja

Posebno je naglasila ekonomsku saradnju i podsjetila da je Srbija na trećem mjestu kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.

- Deficit je izražen na strani naše zemlje ali u posljednjih pet godina je značajno smanjen. Naše opredjeljenje je da jačamo ekonomsku saradnju kroz susrete privrednika. Ono što je jako bitno je izgradnja autoputa Sarajevo - Beograd i revitalizacija željezničkog saobraćaja kako bi došlo do poboljšanja komunikacija između naše dvije zemlje - naglasila je Turković.

Selaković je nakon susreta s ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković istakao kako su imali dobar sastanak koji pokazuje koliko su značajni dobrosusjedski odnosi Srbije i BiH.

- Za Republiku Srbiju izuzetno je važna stabilnost BiH. Republika Srbija poštuje teritorijalni integritet BiH, njeno ustrojstvo vlasti na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma - kazao je Selaković.

Naglasio je kako je Srbija zainteresovana za mir u regionu i da poštuje svaki dogovor koji bude postojao na nivou BiH, između oba entiteta i tri konstitutivna naroda, odnosno Federacije BiH i Republike Srpske, s kojom Srbija, kako je kazao, "u skladu s Dejtonskim sporazumom njeguje i specijalne odnose".

Selaković je kazao kako je tokom susreta bilo riječi i o Zajedničkom trgovinskom predstavništvu Srbije i BiH u Istanbulu, koje bi već od maja ove godine trebalo početi raditi u punom kapacitetu. Dodao je kako je saradnja Srbije i BiH naročito plodna na polju ekonomije, podsjećajući da je u protekloj godini pandemije trgovinska razmjena iznosila više od milijardu i 740 miliona eura, što je blagi pad u odnosu na raniji period. Podsjetio je također kako je Srbija i treća zemlja po investicijama u BiH, te poručio kako su to suštinski razlozi zainteresovanosti Srbije za stabilnost, ne samo u BiH već i u čitavom regionu.

Skratiti procedure kroz "mini Šengen"

Selaković je rekao kako mu je drago što je danas mogao čuti da je BiH zainteresovana i da podržava nastavak svih regionalnih inicijativa, onih pod okriljem Evropske unije, ali i što je imao priliku razgovarati o inicijativama nastalim u regionu, misleći na "mini Šengen".

Smatra kako se kroz inicijative poput "mini Šengena" mogu skratiti carinske i granične procedure, redovi kamiona mogu biti kraći i zajednički plasman proizvoda koštati značajno manje.

- Uprkos velikim i brojnim problemima koje vučemo iz prošlosti i čijim rešavanjem svakako treba da se bavimo, ali pored toga postoji mnogo toga što može da nas vezuje u ovom trenutku i u budućnosti. Ekonomija je možda najčvršća spona - rekao je Selaković.

Podvukao je kako Zapadni Balkan i ekonomije zemalja regiona sa nešto više od 15 miliona stanovnika, ne mogu biti konkurenti EU-u, koji ima više od pola milijarde stanovnika. Selaković je na kraju rekao kako je saradnja u vremenu pandemije COVID-19 dobar primjer da zemlje regiona mogu pomagati jedne drugima kada je to nužno.

- Ono što nam je zajedničko jeste da smo i jedni i drugi ušli u COVAX program, da smo i jedni i drugi platili vakcine, da smo i jedni drugi učestvovali u finansiranju razvoja vakcine, i da i jedni i drugi iz COVAX programa nismo dobili ništa. Oprostite, ali to je prilika da stanemo zajedno, uprkos svim razlikama po nekim pitanjima. Da se okrenemo prema Briselu i kažemo da smo mi zemlje koje su na evropskom putu, taj evropski put je trnovit, on zahtijeva mnogo odricanja, ali i u našim državama, kao i u vašim, žive ljude - poručio je Selaković.