Nakon sastanka s ministrom vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Grlićem Radmanom, koji boravi u dvodnevnoj službenoj posjeti Bosni i Hercegovini, istakla je da joj je izuzetno drago da je ovo prva posjeta koju imamo u ovoj godini.

- Naša vrata su uvijek otvorena kao što su i vrata Hrvatske otvorena za Bosnu i Hercegovinu - izjavila je Turković.

Smatra da je ovo bila radna i službena posjeta.

- Imali smo vrlo otvorene i sadržajne razgovore. Naše dvije zemlje dijele mnogo toga i normalno je da tamo gdje se dijeli mnogo toga, ima i otvorenih pitanja. Dovoljno je reći da dvije zemlje imaju više od 140 bilateralnih sporazuma. Važno je da konstatiramo da radimo i da se otvara mogućnost za napredak i rješavanje onih pitanja koja opterećuju odnose već duže vrijeme - istakla je Turković.

Ministrica je kazala da su razgovarali o aktuelnoj političkoj situaciji.

- Saglasni smo da se pitanje ispunjavanja 14 prioriteta za napredak ka Evropskoj uniji mora vratiti u fokus, te osigurati puna funkcionalnost institucija BiH. Destabilizacija BiH ne može proći bez destabilizacije cijelog regiona, a nama je svima stalo da region bude miran, prosperitetan i da idemo u pravom pravcu - naglasila je Turković.

Dotakla se i odnosa dviju zemalja navodeći da pozdravlja ideju da se zajednička sjednica Vlade Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održi u prvoj polovini 2022. godine u Hrvatskoj.

- Vjerujem da će to biti prilika da utvrdimo smjernice za daljnji rad i saradnju. Što se tiče otvorenih pitanja, postoji ograničen napredak, ali postoji i prostor za dodatne napore i za daljnje napredovanje. Napravljen je pomak kada je u pitanju korištenje vode iz Buškog jezera. Odlukom Doma naroda FBiH, hrvatska Elektroprivreda će u buduće dvjema općinama plaćati 4,3 miliona eura za korištenje vode iz akumulacije Buško jezero umjesto dosadašnjih 1,8 miliona - pojasnila je Turković.

Dotakla se i odlagališta radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovska gora navodeći da je to i dalje pitanje kome treba posvetiti dodatne napore kako bi se iznašlo adekvatno rješenje.

Predlaže značajnije uključivanje Bosne i Hercegovine i njenih eksperata u praćenju stanja i u pronalaženju rješenja.

- Vjerujem da ćemo u ovoj godini intenzivirati rješavanje ovih pitanja. Veze između Bosne i Hercegovine i Hrvatske su snažne. Bosna i Hercegovina je najveći trgovinski partner Hrvatske van Evropske unije. Naša prošlost, sadašnjost i budućnost povezane su. Geografski smo upućeni jedni na druge. Povijesno smo upućeni jedni na druge - izjavila je Turković.

Čvrsto je uvjerena da tamo gdje ima volje, ima i načina da se problemi riješe.

- Hrvatska je naš prirodni saveznik. Bosna i Hercegovina je spremna investirati u dobre, čvrste i iskrene odnose - dodala je Turković.

Da se Hrvatska pita Bosna i Hercegovina bi već bila u Evropskoj uniji (EU) jer bi njeno članstvo doprinijelo sigurnosti, izjavio je Gordan Grlić Radman.

Grlić Radman se nakon sastanka sa šeficom bosanskohercegovačke diplomatije Biserom Turković obratio medijima u Sarajevu, gdje je govorio o odnosima dviju država i evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Rekao da se njihov sastanak nadovezuje na nedavnu posjetu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Sarajevu.

- Došao sam zajedno razmotriti mogućnost održavanja zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske u Hrvatskoj. Sada je naš red, budući da je posljednja sjednica održana u Sarajevu. Među ostalim, važno je to što nas sa Bosnom i Hercegovinom povezuje visoka robna razmjena, oko dvije milijarde eura godišnje, čime se možemo pohvaliti - rekao je Grlić Radman.

Dodao je da Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku povezuje i veliki niz infrastrukturalnih projekata, poput mosta Svilaj preko rijeke Save, koji je završen prošle godine, dok ove godine očekuju završetak radova na novom mostu kraj Gradiške.

Na sastanku je bilo riječi i o Južnom plinskom interkonekcijom kojom bi se trebali povezati plinski sistemi Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

- Bosni i Hercegovini bi otvorio dodatni nabavni pravac za plin kao i veću sigurnost pri opskrbe - rekao je hrvatski šef diplomatije.

Najavio je i moguće održavanje ekonomskog foruma u Sarajevu, nakon zajedničke sjednice vlada dviju država.

Osvrnuo se i na zastoj rada institucija u Bosni i Hercegovini, ističući kako Hrvatska računa da će se situacija promijeniti i da će se stvoriti optimalni uvjeti za održavanje sjednice.

- Iskreno se nadam da će doći do poboljšanja političkih okolnosti unutar Bosne i Hercegovine, a tome bi uvelike pridonijelo postizanje dogovora o Izbornom zakonu. Očekujem da će predstojeće posjete međunarodnih dužnosnika pridonijeti tom cilju da se ta prilika neće propustiti. Ohrabrujemo sve političke aktere u Bosni i Hercegovini, sve lidere da pokažu političku hrabrost i odlučnost i podrže proces koji će dovesti do jačanja povjerenja građana, pravednih izbora i u konačnici boljitka za Bosnu i Hercegovinu - rekao je hrvatski ministar, ističući kako njegova zemlja podržava stabilnu, cjelovitu i funkcionalnu BiH i njen evropski put.

Na pitanje novinara kako ocjenjuje evropski put Bosne i Hercegovine, Grlić Radman je najprije rekao da Hrvatska podržava sve dogovore lidera u BiH i poštuje Dejtonski sporazum.

- Hrvatskoj je u interesu zadovoljstvo, stabilnost BiH, a što je ujedno i garant za evropski put. Kad bi se Hrvatsku pitalo, onda bi Bosna i Hercegovina već bila u Evropskoj uniji. Tu nema dvojbe. Kad pogledate da dijelimo najdužu granicu, mislim da bi članstvo BiH u EU pridonijelo stabilnosti, a isto tako bi pomoglo i Hrvatskoj - rekao je Grlić Radman.

Prije obraćanja medijima dvoje ministara održalo je tete-a-tete sastanak, nakon čega je uslijedio sastanak delegacije Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.