Sastav izvršne vlasti isti je od 2014. godine, a određeni broj nosilaca je u međuvremenu izabran i u zakonodavnu vlast.

VEZANI TEKST - Medijska ofanziva i zamjena teza: Čime Dragan Čović prijeti SDA, Izetbegoviću, Komšiću...?

Glavni kočničar u formiranju nove vlade i imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH jeste HDZBiH na čelu sa Draganom Čovićem. Osim na federalnom nivou, od 2014. godine novu izvršnu vlast nije dobio i HNK.

Čović ovaj proces uvjetuje izmjenama Izbornog zakona BiH, ali u skladu sa njegovim željama, gdje su "legitimni samo oni Hrvati koji dolaze iz HDZ-a".  

Nedavno je u jednom intervjuu na upit zašto nema Vlade FBiH i vlasti u HNK, odgovorio da nema partnera.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović mu je poručio da ga nađe.

- Ako mi nismo partneri, široko mu polje. SDA, DF, SD, HDZ ako hoće je 56 glasova. Čović pomalo vrijeđa inteligenciju ljudi i oni se počnu navikavati da se on ovako ponaša. Da nam ne da popuniti Ustavni sud, novu Vladu FBiH, da tvrde da su obespravljeni. Dominaciju ima - pojasnio je Izetbegović.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH ima 98 zastupnika, od toga SDA 29, HDZ 16, DF-GS 10, Hrvatsko zajedništvo 2, SDP 11, SBB 7, Naša stranka 6, PDA 3, A- SDA 3, Narod i Pravda-Nezavisni blok 3, Laburistička stranka 1, nezavisni zastupnici 5, samostalnih zastupnika 2.

Čović dakle može pronaći nove partnere i isključiti SDA iz vlasti. Novu Vladu FBiH i entitetske predsjednike i potpredsjednike može imenovati uz pomoć ruku zastupnika SDP-a, SBB-a, Naše stranke, NiP-NB što je ukupno 54 glasa, odnosno nova većina u Zastupničkom domu FBiH.

Dom naroda FBiH ima 58 delegata, po sedamnaest iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam delegata iz reda Ostalih.

Za razliku od Zastupničkog doma FBiH gdje je jasno definirana većina od 56 zastupnika, u Domu naroda situacija je malo drugačija, te SDA i HDZ kao koalicioni partneri za usvajanje npr. budžeta, moraju lobirati za glasove manjih stranaka koje imaju po jednog ili dva delegata.

VEZANI TEKST - Izetbegović: SDA brani građanski princip, a građanske stranke napadaju SDA i nude ruku HDZ-u

Da neka od stranaka "Trojke", a prvenstveno se tu misli na SDPBiH, zaista žele ući u vlast sa HDZ-om, potom imenovati novog entitetskog predsjednika i potpredsjednike i Vladu FBiH, a time i preuzeti odgovornost za politička i ekonomska zbivanja, mogu to uradi bez puno truda.  

Matematika je jasna. U Domu naroda FBiH HDZ ima 14 delegata, SDP 10, Naša stranka 2, NiP 1, SBB 2, i mogu računati na sigurna dva samostalna delegata, što je 31 ruka, većina koja može predložiti i imenovati novu izvršnu vlast.

Zašto onda "Trojka" ne želi preuzeti vlast? Naravno, ne zato što im se "politički gadi" HDZ jer su i sami do sada priznali kroz brojne intervjue da se bez Čovića ne može formirati vlast ni u FBiH niti na državnom nivou.

Pitanje goleme odgovornosti na prvome je mjestu, u vezi s brojnim gorućim pitanjima u Federaciji BiH, a posebno kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH, te je to razlogom što grlati i bučni kritizeri Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Predrag Kojović nisu spremni uhvatiti se u koštac.

Podsjećamo, Konaković je na novogodišnjem pressu samouvjereno kazao kako će ova koalicija biti pobjednik Općih izbora 2022. godine te da će nakon toga Milorad Dodik i Dragan Čović dobiti potpuno drugačije pregovarače nego što su ih imali do sada.

Također, tada je rekao da se još nekoliko ciklusa vlast u FBiH i BiH neće moći formirati bez HDZ-a i SNSD-a, te da bi oni "mnogo bolje upravljala situacijom i odnosom sa HDZ-om, te da se ne bi moglo desiti da ovako dugo nema Vlade FBiH".

Kada je već tako, zašto dopuštaju da i dalje u izvršnoj vlasti Federacije BiH sjede ljudi koji su imenovani 2014. godine, a imaju dovoljno ruku da sa Čovićem imenuju novog entitetskog predsjednika i potpredsjednike i Vladu FBiH? I zašto se u narednu godinu i po (do izbora) ne dokažu građanima na djelu, a ne samo na riječima i populističkim istupima.