open-navfaktor-logo
search
Priprema se i monografija
Tradicija u Sarajevu: Svi pričaju o poslasticima iz Ramisa, Egipta, Bajramovića, Palme, Jadranke...
Tradicija poslastičarskog zanata u Sarajevu je duga, pa se u glavnom gradu oduvijek moglo naći slasnih kolača, a i slastičarnica u koje su svraćali domaći i strani gosti iz cijele Evrope i svijeta.
12.02.2022. u 15:33
get url
text

Neke od njih njeguju tradiciju duže od jednog vijeka, pa je tako slastičarna Ramis na Slatkom ćošetu najstarija u Bosni i Hercegovini, a otvorena je 1907. godine. Sarajlije decenijama uživaju u najljepšim kolačima i u slastičarnama Egipat, Bajramović, Palma, Jadranka...

Sarajevska škola poslastičarstva je iznjedrila neke od najpoznatijih majstora u pripremi slastica u regionu. Oni su redovno osvajali nagrade na takmičenjima na evropskom i svjetskom nivou. Zikrija Bajramović, predsjednik Udruženja poslastičara u BiH, jedan je od najpoznatijih majstora poslastičarstva, koje nije samo puki zanat, već umjetnost, koja, kako on kaže, sve više gubi smisao.

- Danas se sve izopačilo. Kolače proizvodi fabrika, samo se promijeni aroma i farba i da se drugo ime. Nije to više to. Kada sam ja išao u školu, sedam dana se išlo u školu, a sedam na praksu, pa se moglo naučiti, a imalo se i od koga naučiti. Ja sam išao u čuvenu Poslasticu. Tu se proizvodilo sve, od kolača, tahan halve, jufke, čokolada, kadaifa... Poslije vojske sam se vratio da radim u hotel Evropu sa poznatim Hasanom Vilićem, koji je bio evropski i svjetski prvak. Tu su se obično dograđivali majstori i svako ko je otišao je dobijao najbolji posao, postavljao uvjete i riješio stambeno pitanje – počinje priču Zikrija Bajramović.

U poslastičarstvu, u kojem je zaradio i penziju, je od 1970. godine. U karijeri je radio svugdje, od slastičarne, hotela, fabrike, tako da je prošao sve. Ipak, kaže, i danas stalno uči nešto novo u svom poslu.

- Među prvima sam završio VK u hotel Evropi. Poslije toga sam otišao u hotel Osmine u Neum, a kada se radio hotel Neum, otišao sam tamo i bio šef. Nakon toga sam bio šef ugostiteljstva u UPI-ju, a potom upravnik pogona proizvodnje u bivšoj Slastičarni, radio sam u Palmi, Ramisu, hotel Igman, a moj zadnji posao prije penzije je bio u hotelu Hills. U penziju sam otišao 2013. godine – nastavlja ovaj majstor poslastičarstva.

{$galerijaFotografija}

Sarajevo je imalo veliki broj poznatih poslastičara, a Zikrija se prisjetio onih od kojih je i sam imao priliku da uči.

- Hasan Vilić je učio zanat sa Vejsilom Karamanom i starim majstorima kod Sarajlića. Dvojica braće Sarajlić iz Prijepolja su držali slastičarnu kod Katedrale, a treći brat kod hotela Zagreb. Jedan od braće Osman se bavio nabavkom i organizacijom, a drugi je bio majstor koji je radio u radionici. Kada je završio školu, Hasan je otišao u hotel Evropu gdje mu je šef bio neki Beograđanin. Kada sam se ja rodio 1955. godine, trebali su da idu u Zagreb na takmičenje, gdje su radili rad od bosanskih specijaliteta. Pošto je šef to slabo poznavao, rekao je Hasanu da ide sam. On je prihvatio i osim bosanskih specijaliteta, uradio je drugi rad - tortu begovu džamiju. Tada je osvojio prvu zlatnu medalju – govori Bajramović.

Podsjetio nas je i na najpoznatije i najstarije slastičarne u našem glavnom gradu.

- Ne treba zaboraviti slastičarnu Ramis koja je osnovana 1907. godine, pa Bajramović koja više ne radi, slastičarnu Jadranka nekadašnjeg vlasnika Nikole Bukvića, koji je najviše pažnje posvetio ukusu i izgledu slastica. Kasnije Oloman, u kojoj je radio Šaban Ljumić koji je kasnije otvorio svoju slastičarnu Palma, gdje je proizvodnju osavremenio i digao na veći nivo. Šaban je sa braćom najprije radio na Hvaru, ali su se poslije vratili u Sarajevo i 1970. godine otvorili su Palmu. Tu su još starije slastičarne Carigrad, pa Egipat koja radi od 1946. godine, gdje su vlasnici izgradili nekoliko starih vrsta kolača koje i danas prodaju, a najviše pažnje su posvetili svom čuvenom sladoledu – kaže predsjednik Udruženja poslastičara u BiH, koje je nekada brojalo oko 160 članova, no pandemija je puno toga poremetila i promijenila, te je Zikrija nedavno donio odluku o smanjenju članarine, kako članovi ne bi dalje odlazili.

Zikrija Bajramović

Kazao nam je i koji su njegovi najdraži kolači.

- To su naši orijentalni kolači, između ostalih, pravi boem i šamponjez. Oni sa šlagom, izuzev havane i nekih sa bavarskom kremom, nisu dobri. Tu se samo zamuti šlag i taj nekakav prah. Ja to ne računam u kolače, a danas je, nažalost, takvih najviše. Ova prokleta agresija je puno toga upropastila, pa su se upropastili i kuhari. Kuhar danas nauči da pravi tri kolača i misli da mu je to dovoljno. Slastičarstvo je puno više – ističe majstor poslastičarstva.

Bajramović je u fazi pripreme izrade monografije slastičarstva Bosne i Hercegovine.

- Korona je i tu napravila problem jer je sada mnogo teže naći sponzore. Slastičari naše zemlje su bili evropski i svjetski prvaci, a i pred pandemiju 2019. godine smo išli na takmičenje u Skoplje. Vodio sam ekipu od pet ljudi, a osvojili smo prva mjesta u profesionalnoj i amaterskoj kategoriji – kaže Zikrija na kraju razgovora.

Slastičarne Sarajeva, 11.02.2022.
1 od 8
left-arrowright-arrow
2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.