Danas dženaza i ukop

Tišina u Potočarima: Posljednji smiraj za duše 33 ubijena Srebreničana

Objavljeno: 11.07.2019. u 05:56 Autor: E. L.

Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović

Danas će u Memorijalnom centru Potočari biti klanjana dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka 33 žrtve genocida, kojeg su u Srebrenici počinili pripadnici Vojske i MUP-a RS-a u periodu od 11. do 13. jula 1995. godine.

U 11 sati u Fabrici akumulatora bit će upriličena komemoracija, nakon čega će u 12 sati na Memorijalnom kamenu biti položeno cvijeće i odata počast svim žrtvama.

U Memorijalnom centru Potočari slijedi vjerski dio programa, čitanje odlomaka iz romana "Derviš i smrt", učenje ilahije "Šehidi" i izvedba Srebreničkog inferna.

Nakon klanjanja podne-namaza, bit će klanjana dženaza koju će predvoditi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, i proučena dova šehidima, žrtvama genocida.

U 13.35 sati tabuti sa posmrtnim ostacima 33 Srebreničana bit će preneseni od musala do mezarja. Nošenje tabuta sa ruke na ruku, bit će praćeno čitanjem imena žrtava koje će danas biti ukopane.

Genocid u Srebrenici potvrđen je brojnim presudama međunarodnih i sudova u regionu, kojima je sudski i činjenično, a temeljeno na relevantnim dokumentima, vještačenjima i svjedočenjima, verificiran najteži zločin počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Presudom ICJ-a je, između ostalog, utvrđeno je "da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u vezi sa događajima u Srebrenici u julu 1995. godine, te da nije ispunila obaveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio 8. aprila i 13. septembra 1993. godine u ovom predmetu, tako što je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici".

Prema podacima Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN BiH), Haški tribunal (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, te izrekli četiri doživotne kazne (od čega jedna nepravomoćna) za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.

Najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudivši ukupno 25 osoba, u Hagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je srbijansko pravosuđe osudilo pet osoba za zločine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osuđena su dvojica bivših pripadnika "Škorpiona".

Za genocid u Srebrenici osuđeni su i najviši civilni i vojni dužnosnici RS-a - Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS-a i vrhovni komandant Vojske RS-a, koji je u martu 2019. godine u Haagu osuđen pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH, kao i bivši komandant VRS-a Ratko Mladić, koji je u prvostepenom postupku, također, osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, odnosno, udružene zločinačke poduhvate, ubistva, progone, terorisanje civila i uzimanje talaca.

Proglašavajući Mladića krivim za genocid u Srebrenici, Haški tribunal je utvrdio - da je imao genocidnu namjeru da uništi Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da "mogu opstati ili nestati".

- Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica - rečeno je prilikom izricanja prvostepene presude u novembru 2017. godine, kojom je, kao i drugim presudama ICTY-a i Suda BiH, utvrđeno kako su pripadnici vojske i policije RS-a u julu 1995. izvršili napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, nakon čega je više od 7.000 muškaraca i dječaka ubijeno, a više od 40.000 žena, djece i starijih protjerano.

U mezarju Memorijalnog centra do sada je smiraj pronašlo 6.610 žrtava genocida. 

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana u Potočarima ove godine je Osman Cvrk, rođen 1979. godine, koji je u momentu ubistva imao 16 godina.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana ove godine je Šaha Cvrk, koja je imala 82 godine kada je ubijena i jedina je žena koja će u Potočarima biti ukopana ove godine.

Konačan smiraj ove godine naći će i otac i sin Zaim i Fuad Pilav.

Ukopani će biti i braća Mujić, Fahrudin (25) i Zijo (28), te braća Isaković.

Asim Isaković je u momentu kada je ubijen imao 20 godina, dok je njegov brat Kasim bio dvije godine stariji.

Imena žrtava

Žrtve koje će danas biti ukopane:

Bektić (Redžo) Mevlid (1962)

Bajraktarević (Osman) Nedžad (1975)

Salkić (Alija) Bajro (1957)

Husić (Husein) Muradif (1949)

Purković (Ahmet) Šemso (1952)

Isaković (Muhizin) Kasim (1973)

Isaković (Muhizin) Asim (1975)

Avdić (Hasan) Šemso (1964)

Suljić (Nazif) Adil (1952)

Cvrk (Osman) Rešid (1940)

Cvrk (Arif) Šaha (1913)

Gabeljić (Jusuf) Fadil (1974)

Memić (Hasan) Sidik (1960)

Tihić (Šukrija) Vekaz (1975)

Tahić (Hamed) Enver (1976)

Meholjić (Hakija) Husejn (1929)

Salkić (Fadil) Sabahudin (1972)

Mehmedović (Džemail) Mali (1959)

Suljić (Salko) Sabit (1974)

Mehmedović (Suljo) Ismet (1937)

Hirkić (Bajro) Behadil (1973)

Nukić (Haso) Esad (1977)

Jašarević (Halid) Ahmet (1950)

Mujić (Ramo) Zijo (1968)

Mujić (Ramo) Fahrudin (1970)

Tabaković (Zajko) Hajro (1938)

Ahmić (Ismet) Omer (1973)

Cvrk (Behaija) Osman (1979)

Pilav (Rasim) Zaim (1946)

Pilav (Zaim) Fuad (1976)

Šaranović (Ševkija) Sadik (1969)

Tabaković (Nurija) Smail (1964)

Tihić (Mustafa) Hamed (1928)

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije