U listu The Jerusalem Post je objavljen tekst profesora Hamze Karčića, u kojem se govori o ulozi američkih Jevreja tokom agresije na BiH.

Tekst u nastavku prenosimo u cijelosti:

- Kada je izbio rat u BiH u proljeće 1992. godine, demokrata iz Kalifornije je pisao kolegama na Capitol Hillu da "najnovija srbijanska vojna agresija na novu nezavisnu Republiku BiH nastavlja obrazac nečuvenog ponašanja". Kongresmen Tom Lantos bio je preosjetljiv na razvijanje događaja u toj novoj nezavisnoj republici u postkomunističkoj Evropi. U pismu od 21. aprila 1992. Lantos je pozvao kolege kongresmene da podrže njegov prijedlog za uvođenje sankcija Srbiji dok ta zemlja ne prestane vojne operacije u državama bivše Jugoslavije.

Dok su mnogi evropski političari u to vrijeme zamagljivali prirodu sukoba u Bosni, Lantos je bio jasan o tome i prije nego što je zemlja ukliznula u rat. Tom Lantos nije bio obični kongresmen. Rođen u Mađarskoj 1928. godine, Lantos je bio jedini preživjeli holokausta koji je izabran u Kongres SAD-a i služio je gotovo tri decenije u Zastupničkom domu. Njegova podrška Bosni tokom rata 1992-1995. imala je poseban značaj.

Priča o podršci američkih Jevreja Bosni je fascinantna, ali nedovoljno istražen aspekt međunarodnog odgovora na rat. Glavne aktivnosti za podršku Bosni u Washingtonu odvijale su se na Capitol Hillu od 1992. nadalje, a zakonodavci su sarađivali kako bi podržali opkoljeni narod. Presudno je pitanje bilo embargo na oružje, kojeg je UN uveo od 1991. godine, a koji je efikasno sprječavao Bosnu da se naoruža, istovremeno zamrzavajući vojnu superiornost u korist Srbije. Brojni američki senatori i kongresmeni proveli su kontinuiranu kampanju na Capitol Hillu kako bi ukinuli embargo na oružje. Američki jevrejski zakonodavci podržali su napore da se Bosni dozvoli da se odbrani. Među njima su bili zastupnici Tom Lantos, Benjamin Gilman (New York) i senator Joseph Lieberman (Connecticut).

Lantos, koji je došao u SAD nakon Drugog svjetskog rata, stekao je reputaciju prvaka za ljudska prava. Tokom rata u Bosni, podržavao je zakone u korist Bosne, uključujući amandman Franka McCloskeyja (Indiana) iz 1994. koji je imao za cilj ukidanje embarga. Uporedo s Lantosom, Gilman je podržao i amandman kojim se Zastupnički dom stavljao na stranu ukidanja embarga.

Gilman, koji je predstavio vlastiti prijedlog početkom 1994. godine s istim ciljem, napisao je tekst za New York Times u maju 1994. godine u znak podrške bosanskim muslimanima. Odgovarajući kongresmenima koji su bili protiv američke intervencije u Bosni, Gilman je napisao da "diplomatija možda funkcionira, ali ne i za bosanske muslimane, kojima je uskraćeno pravo na osnovu Povelje UN-a da se naoružaju i odbrane". Ponavljajući mišljenje drugih kongresmena, Gilmanova pozicija bila je jasna: "Jedina časna opcija, sadržana u predstavljenom prijedlogu, je da se muslimanima omogući da se naoružaju u samoodbrani."

U Senatu je Lieberman podržavao niz prijedloga zakona Boba Dolea (Kansas) čiji je cilj bio ukidanje embarga Bosni. Dole se etablirao kao vodeći "bosanski jastreb" koji se strastveno i dosljedno zalagao za Bosnu. Liebermanova podrška njegovim naporima dodala je težinu. Najznačajniji je bio Doleov zakon o samoodbrani BiH, predstavljen početkom 1995. i podržan od strane Liebermana. Prijedlog zakona, koji se također naziva i Dole-Liebermanov zakon, usvojen je glasanjem od 69 "za" i 29 "protiv" i imao je dvostranačku podršku 21 demokrata i 48 republikanaca. Bob Woodward opisao je to kao "zapanjujuće i direktno odbacivanje (američkog predsjednika Billa) Clintona i njegove politike...To je bio obavezujući zakon i otvoren izazov za Clintonovu vlast." Pritisak Kongresa, posebno nakon Srebrenice, potaknuo je Clintonovu administraciju da zauzme snažniji stav o Bosni. Verzija Dole-Liebermanovog za Zastupnički dom uključila je Lantosa i Gilmana među svoje pristalice.

Nakon rata, podrška američkih jevrejskih zakonodavaca bila je značajna u sjećanju na genocid počinjen nad Bošnjacima (bosanskim muslimanima). Na desetu godišnjicu masakra u Srebrenici 2005. godine, oba doma Kongresa usvojila su rezolucije u znak sjećanja na zločine. Lantos je bio pokrovitelj rezolucije Zastupničkog doma kojom se ponovo potvrđuje genocid. Rezolucija je donijeta sa razlikom od 370-1. U Senatu je Lieberman bio među osam sponzora S. Resa. 134, koji je usvojen jednoglasno. Rezolucijama je američki Kongres potvrdio genocid i utro put za kasnije parlamentarne komemoracije Srebrenice u velikom broju evropskih zemalja.