open-navfaktor-logo
search
Milioni u logorima
Tajni dokumenti dospjeli u javnost: Otkriveno kako Kina zatvara i indoktrinira muslimane
Nakon napada 11. septembra u SAD-u, kineski zvaničnici počeli su opravdavati oštre sigurnosne mjere i vjerska ograničenja kao potrebne za odbranu od terorizma, tvrdeći da su mladi Ujguri podložni utjecaju islamskog ekstremizma
25.11.2019. u 14:37
get url
text
Ujguri

Dokumenti koji su procurili prvi put otkrivaju kako Kina upravlja mrežom zatvora visoke sigurnosti formirane s ciljem ispiranja mozgova stotine hiljada pripadnika etničkih manjina.

Kina uporno tvrdi da kampovi u regiji Xinjiang nude volontersko obrazovanje i obuku. Ali službeni dokumenti koji su procurili do Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara pokazuju kako su zatvorenici zatvoreni, indoktrinirani i kažnjavani.

Povjerljivi dokumenti Komunističke partije Kine pokazuju tajne planove iza logora u kineskoj provinciji Xinjiang, u kojima je, pretpostavlja se, zatvoreno oko milion etničkih Ujgura i drugih manjinskih muslimanskih stanovnika Kine.

U tajnim dokumentima nalazi se smišljena strategija kineske vlade da zaustavi etničke manjine i prije nego što "počine zločin", te da promijene način razmišljanja i jezik kojim govore. Dokumenti također pokazuju kako Peking uvodi novi oblik društvene kontrole koristeći podatke i umjetnu inteligenciju. Na osnovu podataka prikupljenih tehnologijom masovnog nadzora, računari su u samo sedam dana ponudili imena desetina hiljada ljudi za ispitivanje ili pritvor.

U logorima su postavljene nadzorne kule, dvostruko zaključana vrata i video nadzor kako bi se spriječio bijeg. Ujguri i druge manjine ocjenjuju na osnovu načina na koji se služe mandarinskim jezikom i slijede stroga pravila o svemu, do kupanja i upotrebe toaleta. Ovaj složen sistem bodovanja određuje mogu li izaći. "Način školovanja" je obavezan, ali "poboljšanje profesionalnih vještina" nudi se tek nakon godinu dana provedenog u logoru.

Kineska ambasada u Velikoj Britaniji odbacila je dokumente kao "lažne vijesti" i rekla da je stanovništvo podržalo mjere namijenjene zaustavljanju terorizma.

- Regija sada uživa socijalnu stabilnost i jedinstvo među etničkim grupama. Ljudi tamo žive sretan život sa mnogo jačim osjećajem ispunjenosti i sigurnosti – tvrde iz Ambasade.

Kina se decenijama borila za kontrolu Xinjianga, gdje su Ujguri dugo zamjerali Pekingu na načinu vladavine.

Nakon napada 11. septembra u SAD-u, kineski zvaničnici počeli su opravdavati oštre sigurnosne mjere i vjerska ograničenja kao potrebne za odbranu od terorizma, tvrdeći da su mladi Ujguri podložni utjecaju islamskog ekstremizma.

Kineski predsjednik Xi Jinping je 2014. godine pokrenuo ono što je nazvao "narodnim ratom protiv terorizma", kada su ujgurski militanti bacili bombe na željezničku stanicu u Urumqi, glavnom gradu Xinjianga, samo nekoliko sati nakon što je okončao svoju prvu posjetu tom dijelu.

U cjelini, dokumenti daju najznačajniji opis masovnog zatočeništva u 21. vijeku, po riječima same kineske vlade.

Stručnjaci kažu da oni opisuju ogroman sistem koji cilja, istražuje i ocjenjuje cjelokupne etničke skupine kako bi ih se prisilno asimilirali i potčinili, što se naročito odnosi na Ujgure, pretežno muslimansku manjinu od više od 10 miliona ljudi, sa njihovim jezikom i kulturom.

Zatvorenici mogu napuštati logore samo u posebnim okolnostima, naprimjer zbog bolesti. Vrijeme kupanja i odmora za toalet strogo se kontrolira kako bi se "spriječio bijeg." Korištenje mobitela je strogo zabranjeno.

Sayragul Sauytbay, administratorica u vrtiću i članica Komunističke partije koju je policija otela u oktobru 2017. godine i primorala da postane instruktorica u kampu, rekla je kako je bijeg iz logora bio nemoguć.

- U svakom kutku na svakom mjestu bila je naoružana policija – pojasnila je.

Pritvor je također nazvala "koncentracijskim logorom mnogo užasnijim od zatvora", u kojem se silovalo, ispirao mozak, te su ljudi mučeni u "crnoj sobi" iz koje su se čuli vrisci.

Sauytbay i još jedan bivši zatvorenik, Zaomure Duwati, također su rekli da su zatočenicima  davani lijekovi koji su ih činili poslušnima, a svaki je potez nadziran.

Iz Pekinga tvrde da su "običaji svih etničkih grupa i pravo na upotrebu njihovog govornog i pismenog jezika potpuno zaštićeni u tim centrima".

Ali dokumenti pokazuju da se u praksi podučava i koristi samo mandarinski jezik. Jedan pritvorenik je ispričao da su one koji nisu mogli govoriti mandarinski danima tukli ili lišavali hrane.

Adrian Zenz, vodeći sigurnosni stručnjak za zapadni region Xinjianga, je rekao da dokumenti potvrđuju postojanje oblika kulturološkog genocida.

- To zaista pokazuje da je od početka kineska vlada imala plan – smatra on.

Qurban, kazahstanski pastir, konačno je pušten nakon devet mjeseci u logoru i dozvoljeno mu je da se vrati u svoje selo, ali zvaničnici su mu rekli da mora raditi u fabrici. Poslan je u tvornicu odjeće, koju je mogao napustiti tek nakon što je 53 dana šivao odjeću. Nakon još jednog mjeseca u kućnom pritvoru, konačno mu je dozvoljeno da se vrati u Kazahstan i vidi svoju djecu. Plaću je primao u gotovini - 300 kineskih juana ili nešto manje od 42 dolara. Qurban je rekao da je među prijateljima imao Kineze, ali da ih je sada počeo mrziti.

- Nikad nisam počinio zločin, nikad nisam učinio ništa loše. Bilo mi je nerazumljivo zašto su me tamo smjestili – kazao je.

Pritisci na Ujgure uslijedili su nakon što su krvavi nemiri pogodili kraj zapadnog okruga prije jedne decenije. Kao rezultat toga, vladajuća Komunistička partija okrenula se kineskom službeniku koji tečno govori ujgurski jezik. Novootkriveni povjerljivi dokumenti pokazuju da je službenik Zhu Hailun odigrao ključnu ulogu u planiranju i provođenju kampanje koja je u logore smjestila milion ili više Ujgura.

Objavljeni 2017. godine, dokumente je potpisao Zhu, kao tadašnji šef moćne Komisije za politička i pravna pitanja Komunističke partije u regiji Xinjiang.

Ujgurski lingvista prepoznao je kako je Zhuin potpis sa nekih dokumenata iz vremena dok je radio kao prevodilac u Kašgaru, kada je Zhu bio glavni gradski dužnosnik. Lingvista Abduweli Ayup, koji sada živi u egzilu, rekao je da je Zhu želio kontrilirati i imati svu vlast u svojim rukama. Zhu (61), s druge strane, nije želio odgovarati na medijske upite.

Zhu je bio više mržen nego voljen među Ujgurima kojima je vladao. Rođen je 1958. u selu Jiangsuu na kineskoj obali. U svojim tinejdžerskim danima, za vrijeme burne kulturne revolucije u Kini, Zhu je poslan u okrug Kargilik, duboko u ujgursko srce u Xinjiangu. I tu je ostao.

Zhu se pridružio Komunističkoj partiji 1980., te je promijenio Xinjiangovu birokratiju, upravljajući "užarenim" gradovima. Do devedesetih je toliko tečno govorio ujgurski da je tokom sastanaka ispravljao vlastite prevodioce.

Peking je 2016. godine imenovao novog vođu Xinjianga, Chen Quanguo. Chen, čije ime znači "cijela zemlja", stekao je reputaciju čvrstog službenika koji je u Tibetu uveo taktiku digitalnog nadzora.

Nakon Čeenovog dolaska, na hiljade Ujgura je počelo nestajati. Dokumenti pokazuju da je Zhu upravljao masovnim hapšenjima, potpisivanjem obavijesti kojima se naređuje policiji da koristi digitalni nadzor da bi istražila ljude zbog posjeta inostranstvu, korištenja određenih mobilnih aplikacija ili veza sa "sumnjivim osobama".

Zhu je odstupio prošle godine, nakon što je napunio 60 godina, u skladu s tradicionalnom praksom za kadrove Komunističke partije Zhuovog ranga. Chen ostaje na svom položaju.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.