Šta je istina, a šta nije: Mitovi o hrani u koje još uvijek vjerujemo

objavljeno: 23.02.2018. u 09:20

Ugljikohidrati su loši, piletina je uvijek zdravija ukoliko se priprema bez kožice, samo su neki od staromodnih mitova koji su vezani za zdravu prehranu. 

Evo šta je istina, a šta mit:

Vitamin C liječi prehladu. Svi smo mi tokom prehlade ili gripe posezali za velikim količinama vitmina C, kroz limun, narandže ili suplemente, ali istraživanja su pokazala da vitamin C nema pretjerano veliki utjecaj u borbi protiv prehlade osim ako niste maratonac ili skijaš.

Celer sagorijeva kalorije. Potpuna je laž da celer ima negativne kalorije, odnosno da njegovom konzumacijom sagorijevamo više kalorija nego što unesemo. Istina je da celer ima svega 10 kalorija po porciji i da je zato namirnica savršena da je ukomponujete u svoju dijetu, ako želite izgubiti višak kilograma.

Mahunarke i žitarice moraju se jesti u isto vrijeme za kompletne proteine. Jedite mješavinu amino kiselina tokom dana i dobit ćete sve potrebne nutrijente. Donekle je istinitio da je mješavina mahunarki i žitarica nutritivno veoma moćna, bogata proteinima, vlaknima, vitaminom B, željezom, kalijem i drugim mineralima dok je siromašna mastima.

Sirova mrkva zdravija je od kuhane. Vjerovali ili ne, termička obrada povećava nutritivnu vrijednost mrkve. Sam proces kuhanja razbija snažne zidove ćelija koji tada otpuštaju beta karoten.

Uvijek skidajte kožicu sa piletine za manji unos masti. Pečenje, kuhanje ili dinstanje piletine s kožicom čuva sve one prirodne sokove koji daju ukus. Piletinu obavezno radi ukusa kuhajte sa kožicom, a kasnije je odstranite.

Potrebno je izbjegavati jaja zbog holesterola koji sadrže. Jaja su na veoma lošem glasu, a pojedina istraživanja pokazala su da pospješuju povišen holesterol u krvi. Istina je da su jaja veoma pristupačan izvor mnogih nutrijenata uključujući cink, željezo, antioksidanse lutein i zeksantin, vitamin D kao i hemikaliju koja pospješuje rad mozga, a zove se kolin. Holesterol držite pod kontrolom tako što ćete smanjiti unos zasićenih masti.

Manje ugljikohidrata – zdravija prehrana. Odabir pravih žitarica je od velike važnosti za opće zdravlje. Neka se na vašem jelovniku uvijek nađu cjelovite žitarice jer su brojna istraživanja pokazala da ljudi koji redovno uzimaju cjelovite žitarice imaju 20-30 posto manje šanse da obole od srčanih oboljenja, a oni su u prosjeku i mršaviji.

Ako koristimo margarin umjesto maslaca unosimo manje kalorija. Maslac i margarin imaju otprilike jednak broj kalorija, s tim da je margarin napravljen od biljnih ulja i napravljen je kao zdravija alternativa maslacu koji sadrži holesterol i zasićene masti. Ali, margarin može biti daleko nezdravija namirnica od maslaca jer sadrži transmasti koje utječu na razvoj srčanih oboljenja i povišen holesterol. Kad kupujete margarin tražite onaj koji ne sadrži transmasti.

Orašasti plodovi su loši kao i brza hrana. Orašasti plodovi odličan su izvor proteina i ostalih nutrijenta ukoliko ne uzimate više od jedne pune šake odjednom. Istraživanja na Harvardu pokazala su da ukoliko jedete pet takvih porcija tokom sedmice smanjujete rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 za 20 posto.

Alkohol nam pomaže da bolje spavamo. Čak i kod zdravih odraslih ljudi alkohol može poremetiti dobar san. On će vas možda brzo uspavati, ali velika je vjerovatnoća da ćete se u pola noći probuditi budniji nego ikad.

Dijabetičiari se trebaju odreći šećera u potpunosti. Lekari se ne bi složili sa ovom konstatacijom i tvrde da je povremeno jedenje slatkog sasvim u redu. Ključna stvar za održavanje dobrog nivoa glukoze u krvi su izbalansirani obroci koji sadrže mješavinu ugljikohidrata, masti i proteina.

Ne trebate piti mlijeko kad ste prehlađeni. Jesu li vas mame i bake ikad upozoravale na ovo? Ako jesu trebate znati da ne postoji niti jedan dokaz da mlijeko pospješuje produkciju šlajma i zato nema potrebe da ga se odričete kad ste prehlađeni.

Pikantna hrana izaziva čir na želucu. Začini nisu uzročnici čira na želucu, znamo da je glavni krivac za to bakterija helicobacter pylori. Jedino šta začini mogu uradeti je da iritiraju crijeva što ljudi obično miješaju sa čirom.

Smanjite hranu kad imate temperaturu. Ni za ovu tvrdnju ne postoji nijedan medicinski dokaz. Moguće je da će vam apetit sam po sebi biti smanjen ukoliko imate povišenu temperaturu, ali trebali biste pojesti bilo šta što možete jer vam za vrijeme bolesti nutritivne potrebe rastu.

Proizvodi sa manje ili bez masnoće uvijek su bolji od onih punomasnih. Kad je u pitanju meso i pojedini mliječni proizvodi ima istine u tome da su oni bez masnoće bolji za zdravlje, ali to nije slučaj sa svim industrijski prerađenim proizvodima. Kada proizvođači, primjera radi, iz keksa odstrane masti, kako bi dobili ukus, oni dodaju druge ne tako zdrave sastojke kao što je šećer. Stručnjaci savjetuju da izbjegavate industrijsku hranu koja ne sadrži masti i zamijenite je prirodnim proizvodima koji sadrže zdrave masti kao što su orašasti plodovi.

Zamrznuto ili iz konzerve voće i povrće siromašnije je nutrijentima. Svježe voće i povrće ima više nutrijenata od onog zamrznutog ili konzerviranog, ali samo istog trenutka kada se ubere. S obzirom da svježe voće i povrće uglavnom mora preći dug put dok stigne do polica u marketima ili tržnicama, njihove nutritivne vrijednosti se gube. Namirnica, koju svježe ubranu brzo zamrznete ili konzervirate, zadržava puno više nutrijenata.