Kako je kazao ovaj svjedok Tužilaštva BiH, plan operacija nije sadržavao takva naređenja, niti su ona izvršena.

U nastavku suđenja generalu Drekoviću pred Sudom Bosne i Hercegovine Hodo je danas posvjedočio kako je gađanje neosmotrenih ciljeva sa daljinom većom od tri kilometra bilo strogo zabranjeno.

- Mi nismo imali niti luksuz da gađamo takve ciljeve. Oskudijevali smo sa municijom - kazao je svjedok.

Svjedok je naveo da je on, u skladu sa zamisli komandanta 4. Korpusa, izrađivao prijedlog naređenja za upotrebu artiljerije, odnosno plan dejstva.

Odgovorajući na pitanja tužioca Milenka Kajganića Hodo je kazao da su nakon odobrenja planova, naređenja za borbena dejstva prosljeđivana potčinjenim jedinicama Korpusa.

- U Bjelimićima je bilo oruđa u odbrambenim dejstvima, u svrhu odbrane bili su postavljeni haubica 122 mm, top 107 mm i jedan višecijevni bacač raketa - kazao je Hodo.

Naglasio je da su sve vrijeme bili u deficitu s municijom i da nisu imali originalnih punjenja, zbog čega kapacitet oruđa nikada nije do kraja mogao biti ispoštovan.

Advokat Mirsad Crnovršanin pokazao je svjedoku niz dokumenata koje je sam svjedok sačinio, a na kojima su iscrtani i numerirani ciljevi. Iz dokumenata je vidljivo, a i sam je svjedok priznao, da je dokumente radio po zamisli generala Drekovića, koji je poznat po poštivanju subordinacije.

Na jednom od dokumenata navodi se da je Kalinovik cilj, a vidljivo je da pored toga stoji da se na tom rejonu nalazi komanda rezervnog sastava Vojske RS.

- Nikada general Dreković nije prekršio subordinaciju, strogo se toga pridržavao. Svi navedeni ciljevi su vojni. Dreković mi nikada nije naredio djelovanje artiljerije prema civilnim ciljevima - potcrtao je Hodo.

Svjedok je rekao kako je 11. oktobra 2016. saslušan kao svjedok u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA). Tada je izjavio da se strogo vodilo računa o svakoj ispaljenoj granati, a i danas je ostao pri tom stavu.

Odbrana je još jednom prigovorila na način kako je vođena istraga, referirajući se na iskaz svjedoka da mu je u SIPA-i ovlaš pokazan neki dokument koji on nije dobro ni vidio. Advokati su kazali da do optuženja ne bi ni došlo da su se svi dokumenti sagledali.

Ramiz Dreković se tereti da je u proljeće 1995. godine izdao direktno, strogo povjerljivo naređenje artiljerijskim jedinicama na širem području općine Konjic da izvrše neselektivno granatiranje mjesta Kalinovik, naseljenog stanovništvom srpske nacionalnosti.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. mart.