Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu najavio je za 10. mart sastanak između ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i njegovog ukrajinskog kolege Dmitra Kulebe na Diplomatskom forumu u Antaliji.

Izražavajući nadu da će sastanak "biti prekretnica" i "važan korak" ka miru i stabilnosti, turski ministar vanjskih poslova rekao je da će Ankara "nastaviti da ulaže napore za trajni mir."

Otkako je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu, Turska učestvuje u aktivnim diplomatskim naporima u cilju zbližavanja zaraćenih strana, rekao je Cavusoglu, dodajući da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan uputio 19 telefonskih poziva svojim kolegama.

- Ja sam obavio oko 40 poziva. Tokom ovog perioda razgovarao sam sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom šest puta i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom četiri puta, ne uključujući naš razgovor putem SMS-a - rekao je turski ministar.

Prema njegovim riječima, Kuleba je želio direktan sastanak predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina koji, kako je kazao, "donosi konačne odluke".

Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su se triput u bjeloruskom gradu Brestu, a posljednja runda pregovora bila je u ponedjeljak. Delegaciju Moskve predvodio je savjetnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski, dok je Kijev predvodio Mihail Podoljak, savjetnik Zelenskog.

Nakon sastanka, Podoljak je na Twitteru naveo da su razgovori rezultirali "malim pozitivnim" koracima u razvoju humanitarnih koridora.

Moskva ima razne uslove da okonča rat u Ukrajini. Želi da Ukrajina promijeni svoj Ustav kako bi odbacila cilj pridruživanja bilo kakvom savezu i da Kijev prizna nezakonito pripojeni Krim kao ruski teritorij.

U februaru 2019. godine ukrajinski parlament odobrio je izmjene Ustava u kojima je sadržana želja Ukrajine da se pridruži NATO-u. Kijev želi da se rat na teritoriji Ukrajine završi i da se ruske trupe potpuno povuku s ukrajinskih zemalja, uključujući Krim i Donbas.

Napad Rusije na Ukrajinu, koji je počeo 24. februara, izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države (SAD) Moskvi su uvele ekonomske sankcije.

Prema podacima Agencije za izbjeglice UN-a najmanje 474 civila je poginulo od početka rata, 861 je ranjen, a više od dva miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje.