open-navfaktor-logo
search
Posljednje pripreme
Sutra novi saziv Predsjedništva: Ko je pozvan i zašto to nije velika svečanost?
Protokolarni događaji, posebno oni kojima prisustvuju šefovi država i vlada, često privlače pažnju medija i javnosti koji budnim okom prate ponašanje zvanica. Ko je pored koga sjedio, ko je smješten u prvi red, a ko je negdje "u pozadini", ko se s kim rukovao, a ko je odbio pozdrav...
19.11.2018. u 16:09
get url
text
Detalj sa polaganja zakletve u Predsjedništvu prije četiri godine FOTO: AA

Služba za protokol Predsjedništva BiH trenutno finalizira pripreme za konstitutivnu sjednicu novoizabranih članova Predsjedništva Šefika Džaferovića, Željka Komšića i Milorada Dodika, koja će biti održana sutra, 20. novembra u zgradi Predsjedništva. Međutim, iz Službe ne mogu davati izjave medijima bez odobrenja sva tri kabineta. Iako smo tražili zvanično da razgovaramo sa rukovodiocem Službe protokola, odgovor na našu molbu nismo dobili.  

Ceremonija u Predsjedništvu

Ono što se zna je da će to biti konstitutivna sjednica koja je više tehničkog karaktera, definisana dokumentima i aktima Predsjedništva. Iako se često govori o ovom događaju kao "inauguraciji", ipak inauguracija je nešto sasvim drugo, događaj svečanog karaktera koji ima sasvim drugi ceremonijal. Ovdje nema skoro pa nimalo ceremonijala.

Događaj će se odvijati tako što stari saziv Predsjedništva započinje sjednicu, predloži dnevni red sa samo jednom tačkom, a to je konstituisanje novog saziva, i dalje se sve odvija po Poslovniku. Naravno, postoje zvanice koje se pozovu da prisustvuju ovom događaju, a to su uobičajeno nosioci izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u BiH i predstavnici diplomatskog kora. Prostor u kojem se održava konstitutivna sjednica ograničava broj zvanica koje se mogu pozvati. Nakon sjednice se novi članovi Predsjedništva prvi put obraćaju zvanicama i javnosti. Također, novoizabrani članovi Predsjedništva imaju pravo pozvati određen broj svojih gostiju na konstitutivnu sjednicu. 

Protokolarni događaji, posebno oni kojima prisustvuju šefovi država i vlada, često privlače pažnju medija i javnosti koji budnim okom prate ponašanje zvanica. Ko je pored koga sjedio, ko je smješten u prvi red, a ko je negdje "u pozadini", ko se s kim rukovao, a ko je odbio pozdrav...

U Bosni i Hercegovini ne postoji usaglašena protokolarna praksa. Većina zemalja ima usvojene dokumente na državnom nivou koji tačno definišu protokolarnu listu, odnosno poredak važnosti ličnosti iz političkog života i diplomatskog kora, pa i javnih ličnosti iz drugih segmenata društva.

U BiH, nažalost, takva usvojena praksa ne postoji, što ljudima koji su zaduženi za protokol u institucijama naše zemlje znatno otežava posao u odnosu na njihove kolege iz drugih država.

U bivšoj državi postojala je usvojena protokolarna praksa i mi imamo te akte koji nam govore kako je to nekad bilo u SR Bosni i Hercegovini, ali sada je to postalo pitanje politike, reći će manje-više svi koji se bave ovim poslom u institucijama. Sada niko ne želi usvojiti jednu takvu listu, koja bi uposlenicima koji rade u protokolarnim službama u BiH jako olakšala posao. Budući da je tako, ne preostaje im ništa drugo nego da se drže uobičajenih međunarodnih normi, standarda i prakse i neke logike gdje otprilike znate ko je ko, šta su čije nadležnosti... 

Prijedlozi za protokolarne događaje koje ove službe prave šalju se na odobrenje nadležnima. Najčešće su u pitanju savjetnici članova Predsjedništva, premijera, ministara, koji od službi protokola uvijek traže da obrazlože zašto su, recimo, predložili da neki zvaničnik sjedi baš u određenom redu.

Što se tiče međunarodnih događaja na kojima učestvuju šefovi država, obično se pristupa ili tzv. "seniority" principu, dakle ide se linijom koliko je ko dugo predsjednik, počev od datuma inauguracije, ili se ide po alfabetu. Seniority princip je prvi parametar za određivanje i na neki način i najpošteniji.

- Recimo, mi tako radimo sa stranim ambasadorima u BiH - vodimo liste i evidencije kada je koji od ambasadora predao akreditivna pisma predsjedavajućem Predsjedništva i onda na osnovu toga određujemo raspored gdje će ko sjediti. Isto je i sa šefovima država. Naprimjer, kada dolazi više njih u BiH, parametar nam je koliko je ko dugo šef države – objašnjavaju za Faktor u jednoj od bh. institucija.

Slučaj Aleksandra Vučića u Parizu

Suprotno uvriježenom mišljenju u javnosti, raspored sjedenja šefova država nema nikakve veze sa političkim ili ekonomskim odnosima između pojedinih zemalja. Tačnije, po pravilu - ne bi trebao imati, iako u praksi nije baš uvijek tako. Različite države i njihove službe za protokole imaju svoje parametre kojima se rukovode, a tako je bilo i nedavno u Parizu na ceremoniji upriličenoj povodom stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić organizatorima je žestoko zamjerio jer su predsjednika Kosova Hashima Thacija smjestili u drugi red, odmah iza Emmanuela  Macrona, Vladimira Putina, Angele Merkel i Donalda Trumpa. Za Vučića se, međutim, nije pronašlo mjesto ni u drugom redu.

- Protokol se nikada ne bi smio baviti političkim ili međudržavnim odnosima. Davati nekome prednost po procjeni ko vam je važniji, bliži i tome slično bio bi protokolarni gaf i skandal - objašnjava jedan od starih znalaca pravila protokola. 

Više službenika koji se bave protokolom u BiH nam je reklo da nisu baš razumjeli kakvi su bili kriteriji organizatora događaja u Parizu. Niti je bio abecedni red, ni koliko je neko dugo šef države ili premijer...  Uglavnom ocjenjuju kako je u pitanju "splet nesretnih okolnosti i nespretnih odluka".

-Raspored sjedenja nije bio jedini protokolarni gaf u Parizu, bilo je tu još gafova "u sjeni" koji se nisu vidjeli. Organizacija je bila jako loša i zakazala je u svim segmentima, iako su oni vjerovatno imali puno vremena za pripremu tog događaja - objašnjavaju upućeni. 

Tehnička pitanja vezana za protokol lako mogu prerasti u politička ako su u pitanju neke "osjetljive" teme i događaji, a posebno u državi sa tako kompliciranim ustrojem, kakva je BiH. 

U BiH je situacija takva da ljudi iz protokola stalno balansiraju negdje na rubu između tehnike i organizacije s jedne strane, i političkih interesa na drugoj strani. Onda se nerijetko dešava da svi tumače ko je načinio grešku, da li je to bila neka politička poruka, itd. Da biste shvatili tu priču, prvo morate biti protokolarno osviješteni, kaže većina naših sagovornika iz institucija. Primjera radi, nije nepoznanica da u Predsjedništvu BiH postoje tri kabineta i da sva tri moraju dati saglasnost na prijedloge, pa čak i prijedloge kakav je protokol na određenim događajima. 

Uprkos nastojanju da sve bude savršeno organizirano i isplanirano do najmanjih detalja, propusti se s vremena na vrijeme dešavaju. Ponekad su za to odgovorne službe zadužene za protokol, a nekad je jednostavno u pitanju "viša sila" ili neke nepredviđene okolnosti koje izbiju u prvi plan. Takvih situacija bilo je i u našoj državi.

Dešavalo se ponekad da mediji žestoko kritikuju službe Predsjedništva ili Vijeća ministara BiH zbog stvari na koje oni, ako se gleda realno, nemaju utjecaja. Recimo,  BiH uopće nema predsjedničku palatu, rezidenciju u kojoj bi se trebale odvijati sve ceremonijalne aktivnosti šefova država. Nekad su se takvi događaji organizirali u rezidenciji Konak u Sarajevu, ali se tamo više ne održavaju nikakve ceremonijalne aktivnosti, pa tako npr. ispred zgrade Predsjedništva se praktično koristi ulica kao mjesto gdje se obavljaju dočeci predsjednika država uz vojne počasti.

Tako se, recimo, desila ona "čuvena" situacija kada je pas lutalica "zalutao" na crveni tepih. Na takve stvari službe protokola ne mogu utjecati, a naročito ne na sve eventualne nezgode koje nastanu usljed iznenadne kiše ili tome slično. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.