open-navfaktor-logo
search
Završili rad
Suprotno stavu Ustavnog suda: Šest članova Komisije za koncesije smatra da nema spora zbog dodjele koncesija za HE na Drini
Zbog nedostatka kvoruma Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine definitivno nema i ne može donijeti nikakvo rješenje ni odluku po pitanju spora između Bosne i Hercegovine i bh. entiteta RS nastalog jer su mimo institucija BiH dodijeljene koncesije za gradnju hidroelektrana na rijeci Drini, koja je zajednički projekt RS-a i susjedne Srbije.
22.06.2022. u 20:06
get url
text

Međutim, Komisija za koncesije će Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, po čijem nalogu je i pokušavala riješiti spor, dostaviti stav šest od sedam članova – da je sve uredu i urađeno po zakonima o koncesijama i da spor ne postoji.

VEZANI TEKST - Tegeltija sam imenovao predsjedavajućeg Komisije, u kom pravcu ide spor zbog hidroelektrana na Drini

- Nismo imali kvorum i nismo donijeli nikakav akt pa smo se dogovorili da damo informaciju Ustavnom sudu BiH o dešavanjima, da smo radili bez kvoruma. Šest članova je potpisalo izjavu u vezi s našim radom, našim mišljenjem po tom sporu – rekao je Milomir Amović, predsjedavajući Komisije za koncesije BiH, nakon današnje sjednice.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti izdavanja koncesija za gradnju hidroelektrana na Drini uputila su Ustavnom sudu BiH 24 zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je naložio Komisiji za koncesije da riješi spor. Dat je i rok, koji je jednom produžen, te istječe ovih dana.

Iako je Ustavni sud prihvatio apelaciju, u Komisiji za koncesije BiH smatraju da nema spora.

- Mi smo radili u sklopu onoga što je propisao zakon o koncesijama BiH i RS-a. Radili smo da vidimo ima li spora koji može biti po pitanju podijeljene nadležnosti, zajedničke nadležnosti i međunarodnog pravnog subjektiviteta BiH. Ovdje nema nijedan od ta tri slučaja. Ne postoji podijeljena nadležnost BiH i entiteta. Lokacija na kojoj će se graditi hidroelektrane se ne nalazi na međuentitetskoj liniji koja bi zahtijevala podijeljenu nadležnost. Procedure zaključenja ugovora i ugovor nema karakter međunarodnog sporazuma gdje bi se tražio međunarodni pravni subjektivitet BiH. Dakle, ovaj koncesioni ugovor je mogla potpisati Vlada RS-a – prenio je Amović stav i izjavu šest članova Komisije za koncesije, uključujući i njegov.

Ustvrdio je da je apelacija Ustavnom sudu nastala iz ranijih odluka Ustavnog suda i tumačenja po pitanju državne imovine, ali da oni kao komisija ne mogu razmatrati pitanje državne imovine jer to nije definirano zakonom o koncesijama po kojim rade.

Sedmi član zajedničke komisije je Mensur Šehagić koji je još u februaru, a potom opet u maju, obavijestio da ne može učestvovati u radu komisije zbog bolesti i tražio je zamjenu.

VEZANI TEKST - Nova tužba Sudu BiH: Ovakva Komisija za koncesije ne može rješavati spor zbog hidroelektrana na Drini

Uz to je Šehagić ponovo pokrenuo spor na Sudu BiH zbog sastava zajedničke komisije za koncesije koja je "sastančila" po pitanju hidroelektrana na Drini. Zajedničku komisiju su činili članovi Komisije za koncesije BiH i Komisije za koncesije RS-a. Razlog zbog kojeg je Šehagić podnio tužbu je taj što je članovima Komisije za koncesije BiH istekao mandat prije više od deceniju. Također, problem je što je u zajedničku komisiju imenovano sedam članova, šest s teritorije RS-a i tek jedan iz FBiH, i pri tome je riječ o pet Srba i po jednom Bošnjaku i Hrvatu.

S obzirom na sve to Amović je kazao da komisija nije mogla donijeti nikakav akt, već će samo dostaviti mišljenje, stav članova.

On očekuje da sada Ustavni sud BiH donese odluku, te smatra da je to trebao odmah uraditi.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.