Suljevića je danas unakrsno ispitivala Hodžićeva braniteljica Mirna Avdibegović, kao i Tužilaštvo koje je imalo nekoliko dodatnih pitanja za ovog svjedoka. 

Hodžićeva braniteljica, koja je konstatirala da je Suljević ranije kazao da je upoređivao nabavljene respiratore sa respiratorima "Evita XL" njemačkog proizvođača Dreger, pitala ga je da li je sam odredio da je komparativna metoda primjerena u ovom slulaju, na što je on odgovorio da je to naučno validna metoda. 

Upitan da li je koristio i neke druge metode, kazao je da "nije bilo potrebe za tim". Avdibegović ga je potom pitala da li je samoinicijativno odabrao baš respiratore "Evita XL" , a on je kazao da je to tačno i da su to respiratori koji su mu bili poznati odranije. 

Upitan da li je samo vršio komparaciju modova ova dva respiratora, kazao je da je to najvažnije s aspekta upotrebne vrijednosti mašina. Advokatica je potom pitala da li je komparirao opremu koja dođe uz respiratore, na šta je vještak kazao da nije bilo potrebe da to radi "jer je zadatak bio da odredi upotrebnu vrijednost respiratora". 

Potvrdio je njenu konstataciju da nije vršio komparaciju rada respiratora na nekom pacijentu, odnosno u nekom okruženju gdje je on pušten u rad. 

Advokatica je potom kazala da je vještak na prethodnom ročištu kazao da se ne radi o invazivnom respiratoru, te ga je još jednom pitala da li je to tako, nakon čega je Suljević kazao da na osnovu onog što je pročitao u uputstvu proizvođača, kao i u smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja je navela koji su modovi potrebni za invazivnu ventilaciju, on je donio zaključak da oni to nisu. 

Avdibegović je pitala da li je to proizvođač naveo u uputstvu i zbog čega je napisano da se koristi u operacionim salama, Suljević je kazao da se "pravi zabluda i pogrešno tumači da se koristi u operacionim salama".

Avdibegović je tada pitala zbog čega onda to proizvođač ne navodi u uputstvu, na što je on odgvoorio kako "svaki gazda svog konja hvali". Advokatica je konstatirala da proizvođač u uputstvu nigdje ne navodi da se radi o neinvazivnim respiratorima, te pitala svjedoka da li je eventualno kontaktirao proizvođača, na što je on kazao da "za tim nije bilo potrebe". 

Ponovio je da je koristio smjernice SZO-a, koje, kako je naveo, uključuju i transportne respiratore u invazivne, ali, kako je dodao, kada pogleda upotrebnu vrijednost nabavljenih respiratora, ona je daleko ispod tehničkih mogućnosti koje propisuje SZO. Na pitanje advokatice da li je te tehničke podatke koje spominje pomenuo u nalazu i priložio uz njega, kazao je da nije. 

Potom je naveo da je i sam proizvođač u uputstvu naveo podatak koji je njega naveo da posumnja u kvalitet respiratora, a koji govori o osjetljivosti prekidača i da može doći do greške, odnosno odstupanja u pritisku od plus ili minus 50 KPa. 

- Ovo je toliki pritisak, ja kad ga vidim, bježim od te mašine - kazao je Suljević. 

Advokatica je pitala koliko je smrtnih slučejeva u karijeri imao dr. Suljević i da li je i koliko bilo smrtnih slučajeva usljed bilo čije greške u toku njegove karijere tokom korištenja respiratora, ali Sudsko vijeće nije dozvolilo da vještak odgovara na ta pitanja. 

Optuženi Fikret Hodžić kazao je kako izuzetno cijeni godine i karijeru svjedoka, kazavši da Suljević ima iskustva koliko on godina života. Potom ga je pitao da kratko odgovori da li su respiratori ACM 812 A invazivni ili nisu, ali je svjedok izbjegavao da na tako jednostavan način odgovori na pitanje. Kazao je da "s obzirom na kompletnu upotrebnu vrijednost ova mašina daleko od upotrebe u intenzivnoj njezi". Kazao je i da nema tzv. PEEP (pozitivni pritisak na kraju izdisaja) u potrebama koje trebaju u intenzivnoj njezi.

Hodžić je tada pitao svjedoka koji je njegov motiv da, kako je kazao, i pored svih relevantnih ljudi, od proizvođača do svih ostalih koji tvrde da jeste, samo on tvrdi da ovaj respirator nije invazivni, Suljević je kazao "da Hodžića zna samo s televizije, da nema nikakvih motiva bilo koje vrste i da samo govori sa stanovišta nauke i struke". 

Optuženi Fahrudin Solak je priložio fotografiju za koju tvrdi da je PEEP ventil sa respiratora ACM 812 A. Tužilac je kazao da prvi put vidi fotografiju te da se ne vidi s kojeg je aparata.

Međutim, Solak je kazao da se na fotografiji vidi da sporni respirator ima PEEP ventil, za koji vještak tvrdi da nema tu mogućnost.

Vještak je kazao da postoje slični instrumenti u setovima koji dođu uz respirator, te da se u uputstvu spominje PEEP ventil, ali s malim pritiskom, dok je za intenzivnu njegu potreban veći pritisak.

Nakon što se sutkinja Džemila Begović umiješala, svjedok je kazao da ne može na osnovu fotografije ništa reći ni tumačiti dok to ne bi vidio u trodimenzionalnom obliku.

Advokatica Fadila Novalića Vasvija Vidović kazala je da je svjedok sve radio na osnovu fotografija i uputstva proizvođača i da nikad nije sastavio respirator do upotrebne vrijednosti, te da ne vidi zbog čega ne bi mogao odgovoriti na ovo pitanje. 

Na dodatna pitanja tužioca Mirze Hukeljića svjedok je objasnio šta je PEEP, kazavši da je to pozitivni pritisak koji alveole pacijenta drži otvorenim nakon izdisaja prije novog udisaja. Pojasnio je i šta je akutni respiratorni distress sindrom (ARDS) kazavši da pri tom stanju dolazi do zatvaranja alveola, odnosno njihovog punjenja tečnošću i da veće vrijednosti PEEP-a idu do granice koje anesteziolog prati do vrijednosti koje ne štete pacijentu, te da se sporni respiratori aposolutno ne mogu koristiti za tu svrhu. 

Tužilac je pitao svjedoka za ranije spomenutu grešku od plus ili minus 50 KPa, upitavši šta bi se moglo desiti pacijentu u slučaju takve greške, na što je on kazao da svaka promjena pritiska može izazvati barotraumu, odnosno oštećenje pluća, krvarenje...

Ponovio je i da ova mašina ima koncentraciju kisika od 48 do 100 posto, dok smjernice SZO-a traže vrijednosti od 21 do sto posto. Pritom, kako je naveo, sam proizvođač navodi moguće odstupanje od 8 posto.

- To je znači ukupno 56 posto, to je procenat koji u 24 sata može izazvati ozbiljne posljedice - kazao je. 

Na pitanje tužioca gdje je bio zaposlen, vještak je kazao da je od 1983. godine uposlenik KCUS-a, te da je od 1988. godine do penzije bio uposlenik Klinike za anesteziologiju i da je od 2012. do 2017. bio šef te klinike.

Na pitanje da li je ta klinika pružala usluge svim ostalim klinikama kojima je bila potrebna anestezija, vještak je odgovorio potvrdno, osim za kardiovaskularna oboljenja koja su specifična.

Na pitanje da li je imao medijske istupe tokom vještačenja, vještak je kazao da je prije 6. maja 2020. godine, dana kada je dobio naredbu za vještačenje, imao dva istupa.

- Od kad sam vještak u ovom predmetu, nisam govorio o predmetu spora - kazao je.

Tužilac je Sudskom vijeću pokazao uputstvo za upotrebu (user manual) i smjernice SZO-a, ali se odbrana žalila tvrdeći da su na engleskom jeziku te da nikada nisu vidjeli drugi dokument.

Iako je tužilac kazao da su ti nalazi korišteni u radu vještaka, Sudsko vijeće je odlučilo da se ti dokumenti mogu predati kao dokazi nakon što se prevedu na službeni jezik u BiH.

Na pitanje Sudskog vijeća da li ima saznanja da li se respirator ACM 812 A koristio na pacijentima, vještak je kazao da ima saznanja da su korišteni u Privremenom respiratornom centru.

Novalić je pitao svjedoka da li je moguće da je mogućnost greške od 50 KPa ustvari 50 Pa jer nema logike da greška bude 1.000 puta veća od vrijednosti koju proizvodi. Kazao je da je nemoguće da ovaj aparat proizvede 50 KPa. 

- Ako je termometar 37 stepeni, a greška 3.700 stepeni, koja je tu logika - pitao je Novalić. 

Hodžić je kazao kako će proizvođač respiratora svakako biti pozvan kao svjedok u ovom slučaju. Svjedoka je pitao kako, kad već kaže da vjeruje onome što je proizvođač naveo u uputstvu, jedino ne vjeruje da se radi o invazivnom respiratoru, što je također naveo proizvođač. 

Suljević se tada obratio Sudskom vijeću, kazavši kako je "upravo dobio prijetnju od braniteljice Fadila Novalića Vasvije Vidović". 

Upitan o čemu se radi, kazao je kako je navela da će "zato uslijediti tužbe proizvođača".

Vidović je kazala da su "međusobno raspravljali o nečemu sasvim desetom te da se uopće nije obratila svjedoku".

Suljević je na kraju ročišta pitao Vijeće da li mu se mogu dostaviti transkripti, odnosno audiozapisi ročišta na kojim je svjedočio, na što mu je rečeno da će to vidjeti sa stručnom službom Suda, čime je njegovo svjedočenje u ovom predmetu i okončano.

Nakon njega na klupi za svjedoke pojavio se Nedim Kereš, zaposlen u firmi koja je pružala usluge špedicije priliko uvoza respiratora.

On je kazao da je dan nakon što su respiratori stigli na aerodrom od cargo službe preuzeo dokumentaciju potrebnu za carinjenje. 

Rekao je da su se tu nalazili aviotovarni list, specifikacija i prijava, ali da nije bilo faktiure. O tome je obavijestio direktora Adisa Borovca koji mu je fakturu isti dan poslao emailom, kao i saglasnost Agencije za lijekove, koja je bila dostvaljena emailom dan ranije a fizički je trebala stići iz Banje Luke sutra. 

Rekao je da mu je direktor dostavio i fakturu, koaj je bila isprintana sa emaila, originalnu dozvolu Agencije, te da su to sve predali na carinu. Rekao je da u ovom slučaju nije bila potrebna originalna faktura. Također je kazao da je carini predat SWIFT obrazac banke kao dokaz da je roba plaćena. Kako je naveo, isti iznos bio je naveden i na fakturi i na SWIFT obrascu.

Na pitanje advokatice Mirne Avdibegović je li tačno da se originalna faktura očekivala uz drugi dio pošiljke odgovorio je potvrdno, kao i da nije bilo nikakvih problema prilikom carinjenja robe. 

Suđenje će biti nastavljeno u petak za kada je planirano saslušanje vještakinje ekonomske struke Stamene Jovičić.