Kao odgovor na negiranje genocida u Srebrenici potrebna je "proizvodnja znanja" utemeljenog na pravosudno utvrđenim činjenicama, ocijenio je za Fenu profesor na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu Emir Suljagić koji je kao dvadesetogodišnjak preživio genocid u Srebrenici.

Prema njegovom mišljenju, postoji nekoliko razloga iz kojih srpske političke i akademske elite negiraju genocid.

- Ima nekoliko razloga u kojima treba tražiti temelj za ovako široko, sveobuhvatno i sistematsko negiranje počinjenih zločina, ne samo u Srebrenici nego i u ostatku BiH. Pravilo je da što je veći broj učesnika u nekom zločinu, šire je negiranje, tvrđi je taj zid šutnje. A prema podacima koji su javno dostupni, broj učesnika u genocidu u Srebrenici je oko 18.000 - kazao je Suljagić.

Istakao je da "suočiti se sa Srebrenicom, zločinima koji su u ime Srba počinjeni u BiH od 1992. do 1995. znači ustanoviti ili uspostaviti diskontinuitet u srpskoj historiji".

- I to je razlog iz kojeg je političkim i akademskim elitama potrebno da Srebrenica bude predstavljena čak i kao herojsko djelo, kao rezultat junaštva "srpskog oružja" i "srpske vojske" - kazao je Suljagić.

Jedan od elementa koji doprinose relativizaciji i negiranju historije te otvorenom slavljenju zločina počinjenih ne samo u Srebrenici, kako je kazao Suljagić, jeste i trenutak u kojem se nalazimo "kada islamofobija i antisemitizam ruku pod ruku danas cvjetaju".

- Da je Radovan Karadžić dočekao ovaj trenutak na slobodi ili da su se on i Slobodan Milošević strpili 20 godina da krenu u pokolj, podrška koju bi oni danas uživali, i to ne samo u ekstremno desničarkim krugovima u Evropi i nekim zemljama svijeta nego i šire, bila bi veća - ocijenio je on.

Kao odgovor na negiranje genocida, smatra  Suljagić, potrebna je "proizvodnja znanja" koje je utemeljeno na pravosudno utvrđenim činjenicama.

- Trebaju nam knjige, konferencije, akademski i neakademski članci, treba to iskustvo prenijeti na neke druge žanrove - mišljenja je Suljagić.