Apelacioni sud u Beogradu, po pravosnažnoj presudi iz septembra prošle godine, presudio je u korist Ilije Jurišića, kojem je isplaćeno oko 53.950 eura, kako je navedeno u presudi, za pretrpljenu duševnu bol zbog neosnovanog lišenja slobode.
Ilijina supruga Stoja Jurišić je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazala da se na ovaj način do neke mjere pravda ispoštovala.
- To jeste malo satisfakcije za sve one torture koje je prošao Ilija, ali nažalost, njegovo zdravlje se ne može vratiti nikakvim novčanim iznosom - rekla je, potvrdivši da je novac isplaćen na račun Ilije Jurišića.
Veći iznos od same naknade za duševnu bol, isplaćen je i advokatskom timu Ilije Jurišića, koji je za vođenje sudskog postupka u Beogradu naplatio oko 91.000 eura. Advokat Đorđe Dozet nije želio komentarisati iznos naknade advokatskih troškova, ali je potvrdio da su presude u oba slučaja donesene i naknada već isplaćena.
Javnost u Srbiji nije zadovoljna visinom naknade koju Srbija plaća u ovakvim postupcima.
Ivana Žanić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo u Beogradu, za BIRN BiH je kazala da žrtve tortura i drugih slučajeva gdje su prekršena ljudska prava, dobijaju neuporedivo manje naknade kada dobiju presudu protiv Srbije.
- Srbija je za Jurišićev postupak platila izuzetno visoku naknadu, što je van svake pameti ako se uzme u obzir da žrtve torture i raznih drugih kršenja ljudskih prava, kada dobiju presudu, dobiju i naknadu od par hiljada eura. Tu je krivo Tužilaštvo za ratne zločine Srbije, koje podiže nepotpune i nepripremljene optužnice, a kasnije i sudovi koji ih potvrđuju. Cijenu plaćaju građani Srbije koji pune budžet, a onda se s tog budžeta, zbog takvih nakaradnih procesa, isplaćuju naknade od preko 100.000 eura - kazala je Žanić za BIRN BiH.
S druge strane, Sinan Alić, predsjednik Fondacije Istina pravda pomirenje, koja prati sudske procese u vezi s područjem Tuzle i regije a koja je bila uključena i u Jurišićev sudski proces, smatra da je presuda za naknadu mizerna i sramotna.
- Sve države na Balkanu su jedno veliko zlo i služe samo za torture nad ljudima. Ilija Jurišić je torturama u Beogradu doveden skoro do smrti. Obolio je u tom pritvoru za tri i po godine, koliko je bio neosnovano zatvoren, a onda mu je dodijeljena nekakva novčana crkavica, koju sada trebamo smatrati zadovoljenjem pravde!? - kazao je Alić za BIRN.
Jurišić je uhapšen 14. maja 2007. na beogradskom aerodromu Nikola Tesla, po međunarodnoj potjernici. Suđenje mu je počelo u februaru 2008. godine, nakon što se izjasnio da nije kriv. Brojne nevladine organizacije u BiH i regionu su isticale da optužnica i cijelo prvostepeno suđenje Jurišiću imaju "političku pozadinu", te da bi se proces protiv njega trebao voditi u BiH, čiji je državljanin.
Apelacioni sud u Beogradu je u aprilu 2016. pravosnažno oslobodio Jurišića optužbe za ratni zločin jer nije bilo dokaza da je 1992. godine u Tuzli naredio napad na kolonu vojnika JNA.
Isti sud je u oktobru 2015. ukinuo prvostepenu presudu kojom je Ilija Jurišić osuđen na 12 godina zatvora zbog toga što je, kao dežurni starješina u Operativnom štabu Centra službi bezbjednosti (CSB) Tuzla, "neposredno" izdao naredbu za napad na kolonu JNA koja se 15. maja 1992. povlačila iz grada.