Tri registarska suda u Republici Srpskoj još uvijek nisu donijela odluke o zahtjevu da se zabrani rad 16 udruženja koja u svom nazivu imaju riječi "ravnogorski pokret" ili "četnički pokret", dok su sudovi u Doboju i Sokocu odbili takav zahtjev, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ovaj zahtjev Kantonalnog ministarstva pravde iz Sarajeva upućen je prošle godine na pet adresa lokalnih sudova u Republici Srpskoj (RS) – u Banju Luku, Doboj, Bijeljinu, Sokolac i Trebinje.

Zahtjev je podnesen nakon što je u martu 2019. godine u Višegradu obilježena godišnjica hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića. Nakon ovog okupljanja, u Tužilaštvu BiH je formiran predmet zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Iz Državnog tužilaštva su za BIRN BiH potvrdili "da je predmet u radu i da se čeka odgovor na temelju zahtjeva Tužilaštva BiH za međunarodnu pravnu pomoć, nakon čega će se moći izjasniti o daljim aktivnostima".

U međuvremenu je ravnogorsko udruženje u Višegradu na Badnji dan u januaru 2019. godine organizovalo novo okupljanje, odnosno kolonu vozila kroz grad, koja je uznemirila povratnike, nakon čega je Tužilaštvo BiH formiralo novi predmet.

Ministrica pravde Kantona Sarajevo (KS) Lejla Salihagić-Brčić, koja je sudovima podnijela zahtjev, potvrdila je za BIRN BiH da su od sudova u Doboju i Sokocu dobili rješenja kojim se odbijaju zahtjevi za zarbanu rada udruženja. Ona kaže da je u međuvremenu tražila od Ureda visokog predstavnika (OHR) i Misije OSCE-a da reaguju jer Tužilaštvo BiH nije završilo predmet. Ona očekuje odluke sudova u Banjoj Luci, Bijeljini i Trebinju o zabrani djelovanja ravnogorskih udruženja.

-Nadam se da će se bar u jednom registarskom sudu naći dovoljno razuma i da će se uvažiti taj zahtjev, no nažalost, najčešće politike upravljaju i sudstvom u BiH, tako da nisam sigurna da će se to baš i desiti - kaže Salihagić-Brčić.

Iz Osnovnog suda u Bijeljini su za BIRN BiH rekli da su "postupci u toku i nisu pravosnažno okončani".

Ministar pravde u Vladi RS-a Slobodan Zec kazao je za BIRN BiH da nije upoznat sa inicijativom za zabranu ravnogorskih udruženja.

-Ja to prvi put čujem od vas, da je neko tražio od sudova u RS-u da se ukinu ta udruženja. Nas nijedan sud nije kontaktirao tim povodom - rekao je kratko Zec.

Sudovi u Doboju i Sokocu nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o razlozima odbijanja zahtjeva.

Božić u Višegradu

Tužilaštvo BiH će u novom predmetu istraživati da li je Ravnogorski pokret iz Višegrada zastrašivao povratnike i poticao nacionalnu i vjersku mržnju i netrpeljivost.

Hedija Kasapović, predsjednica Udruženja porodica nestalih "Višegrad 92", kaže da sama pojava "ravnogoraca" u Višegradu izaziva strah kod povratnika.

-Sve i da nisu pucali iz oružja i pjevali pogrdne pjesme, njihov defile vraća nas u 1992. i ponovo zadaje strah Bošnjacima. Znamo svi kakva su protjerivanja i ubistva doživjeli od iste te vojske. Neshvatljivo je da jedan narod slavi svoj sveti praznik uz veličanje ratnih zločinaca. Ono što mene boli jeste činjenica da tužilaštva, sudovi i policija na to sve šute- kaže Kasapović za BIRN BiH.

Ravnogorski pokret u Višegradu nedavno je obilježio Badnju večer tradicionalnim defileom kroz grad, uz sirene automobila u koloni i uz zvuke tradicionalnih guslarskih pjesama, prenijeli su mediji iz Višegrada.

Portal "Visegrad365.com" objavio je i videosnimku na kojoj se vidi kolona automobila koja prolazi Višegradom. Iz kolone vozila koja je prošla ulicama ovog grada čule su se pjesme, kao i jaki pucnji iz plinskog topa.

Nedeljko Kokošar, predsjednik drinskog okruga Ravnogorskog pokreta u Višegradu, tvrdi da tokom proslave Badnjaka 6. januara nije bilo nikakvih provokacija drugih vjera u Višegradu i da je "sve medijski inscenirano", optužujući i udruženja žrtava. On je za BIRN BiH rekao kako su članovi Ravnogorskog pokreta uz srpske običaje slavili Badnji dan.

-Niko u toj koloni nijednom riječju nije spomenuo ni Bošnjake, ni Hrvate. Mi u Ravnogorskom pokretu nikad ne pominjemo druge vjere. Vidim da se pominje kako se pjevalo o Turcima i poturicama, ja to nisam čuo - kazao je Kokošar, iako se na objavljenom videosnimku čuju riječi "Turci i poturice".

On smatra da Ravnogorski četnički pokret, njegujući tradiciju, čuva od zaborava generala Dražu Mihailovića, četničkog vođu koji je zbog zločina osuđen na smrt nakon Drugog svjetskog rata, a rehabilitovan je 2015. godine odlukom suda u Beogradu.

-To je čisto srpsko pitanje, a ne nekakvo raspirivanje mržnje, kako nam stalno nameću. Srbi samo hoće da se ispravi komunistička istorija u kojoj je đeneral Mihailović bio sataniziran. Mi ga slavimo i obilježavamo zbog sebe, a ne zbog Bošnjaka i Hrvata. Ja živim blizu džamije, i kad muslimani slave svoje, niti se miješam niti me zanima - dodao je Kokošar.

Veličanje zločinaca

Čelni ljudi ravnogorskih i četničkih pokreta širom Republike Srpske imaju sličan stav kao Kokošar, ali se ne slažu s načinom na koji je napravljena kolona vozila. Oni u samom postojanju ovih udruženja ne vide ništa sporno, i smatraju da se radi samo o njegovanju srpske tradicije i slavljenju, nekada legalne, četničke vojske.

Bogosav Đajić, počasni član Ravnogorskog četničkog pokreta Banja Luka, u izjavi za BIRN BiH je kazao kako su "četnici u Prvom svjetskom ratu bili elitna jedinica".

-Ja u tome ne vidim nikakvu opasnost. Možda su se u Drugom svjetskom ratu dešavali neki zločini, ali je Draža Mihailović za nas pozitivna osoba. Mi poštujemo i muslimane i druge ljude u BiH. Što se tiče primjera iz Višegrada, ako je neko nekoga vrijeđao, to zaista osuđujem - rekao je Đajić.

Da je njihov rad i program legalan, smatra i Pero Lazović, predsjednik Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske – Općinski odbor Nevesinje.

-Naš rad nije u suprotnosti sa bilo kakvim zakonima i ne znam zašto bi ga neko zabranjivao. Baštinimo tradiciju jedne legalne vojske, koja je možda, kao i sve ostale vojske u Drugom svjetskom ratu, i činila neke zločine. Zašto bi nekome smetalo to što mi radimo? Mnogo je vremena prošlo od 1945. godine - kazao je Lazović za BIRN BiH.

On je za BIRN BiH rekao da osuđuje događaj koji se u Višegradu desio na Badnju večer.

-Nisam za to i daleko od toga da podržavam bilo kakve prijetnje i zastrašivanja. Moguće je da to nisu članovi Ravnogorskog pokreta, nego ga tim činom samo zloupotrebljavaju i nanose štetu svim ravnogorskim pokretima- kazao je Lazović.

Historičan Enver Imamović, profesor Univerziteta u Sarajevu, smatra da su nedavna dešavanja u Višegradu neshvatljiva u 21. vijeku i da ih se s pravom mogu "gnušati svi civilizovani ljudi, a naročito žrtve u BiH iz proteklog rata".

Manifestacije veličanja ratnih zločinaca iz proteklog rata, ali i ranijih ratova na ovim prostorima, "zgražavaju svakog normalnog čovjeka u BiH", rekao je Imamović za BIRN BiH.

-Primjenom međunarodne prakse o zabrani takvih udruženja sve se lako može riješiti. Uporedite našu praksu s narodom Njemačke i zamislite danas nekoga da tamo veliča Hitlera, Himmlera i Goebbelsa bez posljedica. Problem su naši pravosudni organi, koji ostaju godinama nijemi na sve to. Nažalost, kod nas je pogrešan i obrazovni sistem, gdje se ratni zločinci slave i uči sve najbolje o njima u udžbenicima. Tome doprinose i vjerske zajednice u BiH. Pa kod nas su mržnjom zatrovana i djeca koja su rođena daleko nakon posljednjeg rata- kazao je Imamović za BIRN BiH.

On smatra da je to jedan od razloga odlaska građana iz BiH.

-Dok zadojeni mržnjom veličaju zločince iz svih ratova i sa svih strana, normalni ljudi pred ambasadama stoje i čekaju vize za inostranstvo. To je posljedica onoga što pravosuđe ne procesuira - rekao je Imamović.

U Crnoj Gori je Ravnogorski pokret zabranjen, odnosno izbrisan iz registra još 2016. godine. Vlasti Crne Gore su saopćile da ravnogorska ideologija "predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje zemlje, te je suprotna crnogorskom Ustavu".

Crna Gora je iskoristila zakonsku mogućnost da iz registra izbriše udruženje ako ono predstavlja opasnost za sigurnost, javni mir i javni poredak.