Krajem 2017. godine Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu u ovom predmetu.

VEZANI TEKST - Miroslav Mićo Kraljević: Od ratnog gospodara života i smrti u Vlasenici do milionera

Na zvaničnoj web stranici Suda BiH stoji:

- Dana, 30.03.2018. godine održano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženih na kojem su se optuženi Mane Đurić, Radenko Stanić, Miroslav Kraljević i Goran Garić izjasnili da nisu krivi. Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 02. oktobra 2019. godine. U toku je iznošenje dokaza tužilaštva – navodi se na stranici Suda BiH.

Već tri godine traje razvlačenje suđenja vlaseničkoj četvorki. Ročišta su odgađana „zbog zdravstvenih problema Đurića“, te je suđenje nakon glavnog pretresa 2019. godine počelo iznova u aprilu prošle godine, uz povratak prvooptuženog u sudnicu i novu predsjedavajuću Vijeća Dalidu Burzić. Tužilaštvo BiH je najavilo saslušanje više od 100 svjedoka o nezakonitim zatvaranjima, mučenjima, nestancima i ubijanjima.

Kraljević je bio komandant tzv. Specijalne policijske jedinice, čiji su pripadnici silovali, pljačkali, ubijali i zatvarali vlaseničke Bošnjake.

Njega je početkom februara ove godine na Sudu BiH prozvao Predrag Bastah, koji je prošle sedmice prvostepenom presudom osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina nad vlaseničkim Bošnjacima.

Bastah je 4. februara 2010. godine u drugom predmetu pravosnažno osuđen na 22 godine zatvora, također za zločine protiv čovječnosti. Prošlosedmičnom presudom kazne su mu objedinjene i izrečena mu je jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 35 godina.

Miroslav Mićo Kraljević je načelnik Vlasenice

Svjedočeći u svoju korist Bastah je izjavio da je po naredbi i pod prijetnjom oružjem Miroslava Kraljevića ušao u autobus sa zatvorenicima, koji su potom odvezeni na strijeljanje na području Vlasenice.

Bastah je tokom suđenja za učešće u ubistvima 37 civila bošnjačke nacionalnosti na lokalitetu Mračni do, nekoliko puta prozivao Kraljevića, Stanića, Đurića i Garića, kao i Kraljevićevu sestru Višnju Aćimović.

Sud BiH je u februaru 2017. godine potvrdio optužnicu protiv nje zbog optužbe da je zajedno s više naoružanih pripadnika VRS-a učestvovala u ubistvima 37 muškaraca bošnjačke nacionalnosti, počinjenim početkom juna 1992. na lokalitetu Mračni do, u neposrednoj blizini logora Sušica. 

Kako stoji u optužnici, muškarci su na to mjesto dovezeni autobusom iz zatvora koji se nalazio iza zgrade Suda u Vlasenici. Prema Tužilaštvu BiH, Aćimović je iz vatrenog oružja strijeljala muškarce koji su bili svega nekoliko metara udaljeni od autobusa. Tijela su pronađena i ekshumirana 2000. na istom mjestu gdje su žrtve strijeljane.

VEZANI TEKST - Klanjana 17. kolektivna dženaza žrtvama Vlasenice: Za 2.500 ubijenih odgovarala tek četiri zločinca

Aćimović je pobjegla u Srbiju, koja i pored Inetrpolove potjernice nije bila spremna izručiti je državi Bosni i Hercegovini, jer posjeduje dvojno državljanstvo. Suđenje je počelo u decembru 2020.godine na Specijalnom sudu u Beogradu. Aćimović je negirala krivnju, tvrdeći da je "sve napakovano jer su ugledna porodica".

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, 26. juna prošle godine je u Vlasenici gdje je klanjana 17. kolektivna dženaza žrtvama velikosrpskog zločina, u svom obraćanju skrenuo pažnju na kontinuitet u pružanju podrške zlu od strane onih koji su u njemu učestvovali i obavezu Bošnjaka da to osvijeste.

- Ovo je pitanje za nas, za međunarodnu zajednicu, za Evropu. Ona mora dati odgovor jesu li muslimani manje vrijedni. Da li, nakon presude zločincu Ratku Mladiću, žele prihvatiti ove muslimane? Kako je moguće da je na čelu jedne općine načelnik koji je optužen za ratne zločine? To su pitanja za Valentina Inzka i Gordanu Tadić - kazao je reis Kavazović.

A načelnik Općine Vlasenica kojeg je reis Kavazović spomenuo u svom obraćanju je SNSD-ov Miroslav Mićo Kraljević, koji u bh. entitetu Republika Srpska slovi za jednog od moćnijih tajkuna Milorada Dodika. Kraljević je na poziciju načelnika na izborima 2020. ponovo izabran nakon četverogodišnjeg mandata.

Prof. Husejin Omerović, napisao je knjigu "Žrtve genocida na području Vlasenice 1992-1995".

Prema podacima do kojih je došao tokom rada na knjizi, u Vlasenici je ubijeno 2.633 Bošnjaka. Od tog broja, 2.222 osobe starosne dobi od 18 do 65 godina, 262 djece i 149 osoba starosne dobi preko 65 godina. Među ukupnim brojem ubijenih bilo je 2.310 muških i 323 ženskih osoba. Još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci 996 Vlaseničana.

Za zločine u Vlasenici do sada su pravosnažno osuđeni Dragan Nikolić - Jenki (koji je u međuvremenu preminuo), Predrag Bastah - Car, Goran Višković - Vjetar i Simo Stupar.