(NE)Pravda

Suđenje Delimustafiću koje nije počelo već koštalo građane više od 330.000 KM

Objavljeno: 14.11.2019. u 11:06

Suđenje u predmetu protiv Delimustafića i ostalih u Kantonalnom sudu je zadnji put bilo zakazano 20. septembra, ali ni tada optužnica nije pročitana

Postupak protiv Alije Delimustafića i još 37 osoba i sedam firmi zbog organizovanog kriminala i više drugih krivičnih djela do sada je koštao više od 330.000 konvertibilnih maraka (KM) iako suđenje nije zvanično počelo, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nakon akcije kodnog naziva "Pravda", prije više od dvije godine potvrđena je optužnica u ovom predmetu. Iz sarajevskog Kantonalnog tužilaštva kažu da je suđenje u ovom predmetu do sada odgađano 16 puta, kao i statusna konferencija u dva navrata, dok stručnjaci navode da troškovi postupka padaju na teret budžetskih korisnika, odnosno građana, koji u konačnici plaćaju i dosadašnje odgode početka suđenja.

Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava smatra da ugled i moć optuženih utiču na odugovlačenje procesa.

- Ali to je jasna poruka građanima - kaže Letić.

Slučaj "Delimustafić" i predmet "Pravda" samo su jedan u nizu krivičnih postupaka čiju cijenu, bez jasnog zvaničnog opravdanja, plaćaju poreski obveznici u BiH, o čemu je BIRN BiH ranije izvještavao.

Pravo na suđenje u razumnom roku

Iz ovog predmeta su do sada izdvojene tri osobe i osuđene po sporazumu, još tri osobe i jedno pravno lice sklopili su sporazume koje sarajevski Kantonalni sud treba razmatrati, dok je u odnosu na četvero postupak odvojen zbog njihovog zdravstvenog stanja, ali optužnica – za koju je na jednom od ranijih ročišta Optužba najavila da će biti čitana više sati – do sada još nije pročitana niti su iznesene uvodne riječi.

Razlozi odgađanja početka suđenja su najčešće bili izostanci s ročišta jednog ili više optuženih zbog zdravstvenog stanja.
Iz Kantonalnog suda u Sarajevu kažu za BIRN BiH da je od pokretanja predmeta protiv Delimustafića do kraja oktobra 2019. godine "odbranama po službenoj dužnosti isplaćeno ukupno 334.714 KM".

- Naglašavamo da se ovi troškovi odnose na sve radnje preduzete u svim fazama krivičnog postupka, odnosno istrage, prethodnog postupka i glavnog pretresa -  kažu iz Kantonalnog suda Sarajevo, ističući da se iznos koji su naveli  "ne odnosi samo na pristup advokata na glavni pretres, nego i na njihove druge radnje preduzete shodno advokatskoj tarifi".

Kantonalni sud u Sarajevu je u ovom predmetu zauzeo stav i obavezao branioce i optužene da prije glavnog pretresa obavijeste sud ukoliko neko od njih nije u mogućnosti da pristupi pretresu, kako bi se moglo reagovati i otkazati zakazano ročište i samim tim izbjeći plaćanja troškova, kažu iz ovog suda.

Na upit BIRN-a BiH su iz Ureda disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), krovnoj pravosudnoj organizaciji u BiH, odgovorili da su registrovali ovaj predmet i da ne mogu dati više informacija o tome da li i na koji način ispituju zašto on traje toliko dugo.

U Misiji OSCE-a, koja nadgleda rad pravosuđa u BiH, ukazuju na zabrinjavajuće pitanje dužine trajanja postupaka i znatna kašnjenja koja se javljaju u fazi glavnog pretresa, te pozivaju nadležne aktere da riješe ovaj problem.

- Općenito govoreći, dužnost je suda, odnosno postupajućeg sudije u konkretnom predmetu, da postupak vodi u skladu sa zakonom, efikasno i učinkovito - kažu iz OSCE-a i navode da, u suprotnom, dugotrajno vođenje postupka može dovesti do povrede prava optuženog na suđenje u razumnom roku, ili izostanka odgovornosti u situacijama kada dođe do odbijanja optužbi zbog nastupanja zastare.

Stručnjaci napominju da su advokati po službenoj dužnosti plaćeni iz budžeta, te kada se jedan od optuženih ne pojavi na ročištu, ono se u tom slučaju mora odgoditi, što opet plaćaju građani.

Test za pravosuđe

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH), kaže da se odgodama manipuliše procesom, kao i da je slična situacija bila u svim slučajevima s velikim brojem optuženih u jednom predmetu.

- Očekivalo se, nažalost, da će u ovom predmetu manje ili više to tako izgledati - kaže Korajlić i naglašava da su posljedice dalekosežne, ne samo zbog troškova budžetskih sredstava i troškova za građane već i zbog generalnog uticaja na rad pravosuđa.

Prema njenim riječima, takvi se predmeti "razvuku na nekoliko godina", što na kraju poskupljuje cijeli proces i odvlači budžetska sredstva, ljudske resurse, a neko razumno vrijeme da se oni riješe već bi odavno prošlo.

Analitičar Vehid Šehić smatra da bi se trebale napraviti izmjene u zakonu jer se, kako kaže, postupak vrlo često zloupotrebljava, u prvom redu od dijela optuženih osoba i njihovih branilaca, pri čemu se zanemaruju interesi građana i javnosti.

On kaže da je očekivao da profesionalna zajednica uradi više upravo kod ove vrste odugovlačenja postupka, te kao primjer navodi da su u Hrvatskoj izmijenili zakone i onda su vodili predmete bez obzira što neko nije bio prisutan, dok je u BiH stanje takvo da se pretres mora odložiti.

- Generalno mogu reći, kada su u pitanju procesuiranja krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije, da se oni presuju u jednu fazu estradizacije tih postupaka, počevši od lišavanja slobode pa nadalje - kaže Šehić.

Delimustafić se optužnicom tereti da je od 2009. do 2016. godine organizovao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području Sarajeva, a počinjenjem djela, prema navodima Tužilaštva, optuženi su stekli protupravnu imovinsku korist u iznosu većem od deset miliona maraka.

Iz Tužilaštva su početkom oktobra 2017. godine, uz saopćenje o podignutoj optužnici, naveli da je riječ o sistemskoj korupciji u kojoj su učestvovali bivši ministar unutrašnjih poslova Republike BiH, sutkinja Općinskog suda Sarajevo, kantonalni tužilac, osam advokata, sudski vještak, notar, zamjenik direktora Agencije za forenzička ispitivanja BiH, općinski službenici, sudski kuriri i direktori firmi.

Aleksandra Letić iz Helsinškog odbora za ljudska prava kaže da je pitanje da li bi se početak suđenja odgodio 16 puta da "nije optuženo toliko zvučnih imena i ljudi na pozicijama, koji su bili od ugleda, integriteta i moći".

- Jačina pravosuđa se ne mjeri na onim brzim i efikasnim pojedinačnim slučajevima, nego upravo na ovakvim. To pokazuje koliko nam je u tom dijelu sudstvo slaba karika, da je jedan od možda najosjetljivijih segmenata društva pravosuđe, koje bi nama svima trebalo da služi kao garant sigurnosti - kaže Letić.

Sagovornici BIRN-a BiH tvrde da domaće pravosuđe pokazuje da nije u stanju voditi ovako velike predmete, pogotovo one s većim brojem optuženih. Dodatni je problem tehnički kapacitet sudnica u sudovima.

Zbog ovog postupka i velikog broja optuženih u ovom predmetu, preuređena je najveća sudnica u Kantonalnom sudu u Sarajevu te su umjesto sudskih klupa postavljeni i spojeni stolovi sa stolicama, i monitorima na njima.

- O tome se trebalo ranije razmišljati, na koji način će se fizički, tehnički i logistički organizovati to suđenje. Pitanje je da li su se neki od optuženih mogli razdvojiti od ostalih, uraditi nešto da ne bude optužnica koja bi teretila baš toliki broj osoba, a znate da nemate kapaciteta da to uradite. Pored toga, manjka i političke volje da se na to pitanje odgovori adekvatno i brzo. To je otprilike slika u kojoj danas pravosuđe u BiH funkcioniše - kaže Letić.

Kantonalni sud je do sada izdvojio predmete i po sporazumima o priznanju krivnje osudio Sejdu Filipović na godinu zatvora te je brisana iz prava vlasnice na nekretninu, Samir Muslić je osuđen na pet mjeseci zatvora i novčanu kaznu od 30.000 KM, dok su Hamdo Spahić i Nihad Druškić dobili uslovne kazne, a Druškić i novčanu od 74.000 KM.

Postupak je odvojen i u odnosu na vještaka Abida Hodžića, Arifa Ibrahimovića, Amirelu Lončar te firmu "MinasCo" jer su nedavno s Tužilaštvom sklopili sporazume o priznanju krivnje, koje će Sud naknadno razmatrati.

U odnosu na Vojka, Dušanku, Dobru i Ratka Đokića je također ranije razdvojen predmet zbog njihovog zdravstvenog stanja, a u Kantonalnom tužilaštvu napominju da njima suđenje još nije počelo.

Suđenje u predmetu protiv Delimustafića i ostalih u Kantonalnom sudu je zadnji put bilo zakazano 20. septembra, ali ni tada optužnica nije pročitana.

Izvor:   BIRN

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije