open-navfaktor-logo
search
Kantonalni sud Sarajevo
Suđenje Arslanagiću i drugima nastavljeno ispitivanjem vještakinje ekonomske struke
Direktnim ispitivanjem vještakinje ekonomske struke Danijele Raić, u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) danas je nastavljeno suđenje Edinu Arslanagiću i drugima, koji se terete za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja ili ovlaštenja.
12.12.2022. u 15:26
get url
text

Optužnica u ovom predmetu, pored Edina Arslanagića, bivšeg generalnog direktora Bosnalijeka, tereti i Šefika Handžića, Hasana Šepu, Aidu Selvić i Jasmina Šepu za inkriminacije koje su, prema tužbenim navodima, počinili kao uposlenici farmaceutske kompanije Bosnalijek d.d. Sarajevo, te firmi Brštanica d.o.o. Sarajevo i Carpe Diem Sarajevo.

Vještakinja Raić iz Društva za vještačenja i procjene – Vještak d.o.o. Mostar, koju je angažirala odbrana treće i petooptuženog (Hasana Šepe i Jasmina Šepe) u nastavku direktnog ispitivanja podsjetila je na sadržaj te se očitovala u vezi s brojnim dokumentima, uključujući ugovor o kreditu u iznosu od sedam miliona KM između Brštanice kao korisnika i Hipo Alpe-Adria banke, te Bosnalijeka kao sudužnika.

U fokusu njenog ispitivanja našle su se i odluke poput one o pozajmici/komisionom kreditu od milion KM koji je Vedadu Arslanagiću (sinu prvooptuženog) odobrila Brštanica posredstvom UPI banke, kao i odluke Brštanice o oprostu potraživanja na ime tog kredita od 239.143 KM, odnosno obračuna i plaćanja obaveza po osnovu poreza na dohodak u iznosu  26.568 KM.

U tom kontekstu, vještakinja je podsjetila kako ne postoje zakonske prepreke, odnosno da privredno društvo fizičkoj osobi može odobriti pozajmicu i otpisati dug, uz spomenutu obavezu izmirivanja poreza na dohodak na 'oprošteni' iznos.

Odgovarajući na upite branitelja treće i četvrtootuženog, advokata Senada Krehe, vještakinja Raić se osvrnula i na  preostale optužbe, a koje se odnose na ugovor o finansiranju izgradnje apartmanskog naselja „Babin Do“ na Bjelašnici i podjeli dobiti između Bosnalijeka i Brštanice, te prodaji tih apartmana, pri čemu je, kako je navela, Bosnalijek ostvario fiksni povrat od tri miliona KM, bez obzira na epilog i eventualnu promjenu elemenata u realizaciji te prodaje.

Navela je i kako Bosnalijek u segmentu izgradnje tih apartmana nije imao bilo kakvih transfera sredstava prema Brštanici, te da je Brštanica uredno izmirivala obaveze na ime duga prema izvođačima radova, a da su tužbeni navodi o duplim isplatama i šteti nanesenoj Bosnalijeku paušalni.

Vještakinja Raić nadalje je kazala kako vlastite tvrdnje temelji na dokazima, odnosno odgovarajućim dokumentima, uključujući izvode, naloge za plaćanje, fakture i analitičke kartice, navodeći da je sve troškove u vezi s analiziranim poslovnim aranžmanima izmirivala Brštanica.

Dodala je kako su paušalne i konstatacije optužbe koje se odnose na ostvarivanje imovinske koristi putem posredovanja firmi Brštanice i Carpe Diem u nabavci kancelarijskog materijala, usluga prijevoza, ili čišćenja i održavanja spomenutih apartmana, ustvrdivši kako se ti navodi baziraju na pretpostavkama, bez relevantnih dokaza o tome na koji način su optuženi došli do sredstava.   

Istovremeno, osporila je nalaze ranije saslušanih vještaka, navodeći kako su ocjene iznosili, bez uvida u cjelokupnu dokumentaciju, te da su u određenim slučajevima „prepisivali“ jedan od drugog, odnosno da nisu pratili tokove novca.

Mišljenja je kako su ti nalazi sačinjeni mimo pravila struke, bez utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja, te bez uzimanja u obzir troškova Brštanice prilikom pružanja određenih usluga.

Vještakinja je ukazala na primjere u kojima je, prema njenom nalazu, došlo do pogrešnih tumačenja ili greške u predočavanju određenih brojčanih pokazatelja.  

Prema njenom zaključku, optuženi nisu sebi pribavili imovinsku korist, niti oštetili Bosnalijek, odnosno budžete Kantona Sarajevo i Federacije BiH po osnovu neplaćanja poreza za određene iznose koji se navode u optužnici.

Pozivajući se na dokumentaciju iz spisa i onu dostavljenu iz Brštanice, ustvrdila je kako je optužba dokumentaciji pristupila selektivno, a da su dokumenti u koje je ona imala uvid sačinjeni  u skladu sa važećim zakonodatvom i računovodstvnim standardima.        

U nastavku su strane u postupku istaknule poteškoće proistekle iz opsega dokumentacije koju je Brštanica stavila na raspolaganje, a radi se o 153 registra, odnosno oko 50.000 stranica.   

Akteri predmeta Arslanagić i drugi, terete se za organizirani kriminal u vezi sa zloupotrebom položaja i ovlaštenja, pranjem novca, poreznom utajom i krivotvorenjem službenih isprava, te sklapanjem štetnih ugovora, a u vezi s poslovnim aranžmanima kompanije ‘Bosnalijek’ i spomenutih firmi.

Suđenje u ovom slučaju počelo je polovinom oktobra 2016. godine, a na temelju optužnice od 24. decembra 2015., koja je izmijenjena u junu 2020, godine, i u fazi je dokaznog postupka odbrane.

Nastavak suđenja zakazan je za 19. decembar.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.