Kako iz Suda navode, optuženi Ristanić oslobođen je od optužbe jer nije dokazano da je u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Brčko, od aprila do decembra 1992. godine, u okviru širokog i sistematičnog napada usmjerenog na stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području općine Brčko, znajući za napad i da njegove radnje predstavljaju dio tog napada sa diskriminatorskom namjerom, kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata izvršio progon stanovništva.

Konkretnije, Ristanić je oslobođen optužbi da je kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata izvršio progon stanovništva - ubistvima, zatvaranjem i drugim teškim oduzimanjem fizičke slobode, prisilnim preseljenjem, mučenjem i drugim nečovječnim djelima slične prirode učinjenim u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizičke ili psihičke povrede, oduzimanjem prava na pravično i nepristrasno suđenje, uništavanjem kulturnih, historijskih i religijskih spomenika koji su kao kulturno i duhovno nasljeđe naroda pod posebnom zaštitom međunarodnog prava, navodi se u saopćenju.

Budući da se radi o prvostepenoj presudi, protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacionog odjeljenja Suda u roku od 15 dana od prijema njenog pisanog otpravka.