VEZANI TEKST - Von der Leyen: Došla sam poručiti zemljama Zapadnog Balkana da ih želimo u EU

Rezultati su poražavajući kada su pitanju evropske intregracije Bosne i Hercegovine. U Njemačkoj je čak 46 posto ispitanika kazalo ne priključenju država zapadnog Balkana, u Austriji je njih bilo 44 posto, u Francuskoj 42 posto...

S druge strane, u Francuskoj i Njemačkoj, dvije najveće i najjače države EU-a, koje imaju najviše utjecaja u kreiranju politike, pa tako i one koja se tiče pridruživanja, tek je po devet posto ispitanika bilo za prijem zemalja zapadnog Balkana.

Upravo će zbog političkog preslagivanja u ove dvije države koje će trajati duboko u 2022. godini uslijediti dodatni vakuum kada je približavanje Zapadnog Balkana prema EU. U Njemačkoj nakon izbora tek se treba formirati vlast, a u Francuskoj će u aprilu naredne godine biti održani predsjednički, a dva mjeseca kasnije i parlamentarni izbori.

VEZANI TEKST - Džaferović: Von der Leyen želi da BiH ispuni uvjete i dobije kandidatski status

Pored toga, EU ima mnogo toga za pospremiti u svojoj avliji. Separatističke namjere Katalonije nisu ugašene, lako mogu probuditi one u Baskiji, Škotska bi ukoliko uspije izaći iz Ujedinjenog Kraljevstva svoj samostalni put željela nastaviti u EU, svako malo iskakakanje iz zajedničkog kursa mađarskog premijera Viktora Orbana, samozvanog branitelja "kršćanske Evrope"... 

Do tada ćemo slušati tek fraze iz Brisela koje su ponavljane i tokom prošlosedmične posjete predsjednice Evropske komisije Ursula von der Leyen.

- Naša poruka je jasna, želimo vas u EU - rekla je Von der Leyen istakavši da Berlinski proces predviđa razvoj zajedničkog tržišta u regiji, što je projekat predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame.

U sjeni prošlosedmičnog dolaska Von der Leyen u Sarajevo ostala je posjeta zamjenika generalnog sekretara za Zajedničku sigurnosnu i odbrambenu politiku (CSDP) i krizne odgovore pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Charlesa Friesa. 

VEZANI TEKST - Borrell poručio: EU nastavlja podržavati teritorijalni suverenitet i integritet BiH

U zvaničnom saopćenju je kazano da je "prilikom susreta razgovarano o evropskom putu BiH, o narednim koracima i saradnji BiH i EU na polju vanjske politike, sigurnosti i odbrane, borbi protiv terorizma i migracijama".

Postoji mnogo razloga da je upravo migrantska kriza, koja bi zbog nedavnog talibanskog preuzimanja Afganistana mogla ponovo dobiti na zamahu, bila glavna tema razgovora Friesa sa članovima Predsjedništva BiH.

- Migracije su zajednički izazov za EU i Zapadni Balkan - rečeno je na sastanku.

VEZANI TEKST - Devet država EU objavilo novi plan proširenja za BiH i Zapadni Balkan

Upravo kroz ovu prizmu treba posmatrati Samit EU-a i Zapadnog Balkana koji počinje večeras na Brdu kod Kranja u Sloveniji. Kako je navedeno u najavi događaja, EU "regiji pruža dosad nezabilježenu finansijsku podršku, a tokom sljedećih sedam godina za nju će mobilizirati približno 30 milijardi eura".

Istaknuto je da će EU osigurati bespovratna sredstva u iznosu od devet milijardi eura u okviru deset vodećih ulagačkih inicijativa. Na taj se način privrednim i investicijskim planom "nastoji stimulirati dugoročan ekonomski oporavak, ubrzati zelenu i digitalnu tranziciju, podržati regionalnu saradnju" i tek na kraju, možda samo da se spomene, "potaknuti približavanje EU".

Možda su silne milijarde eura iz briselske kase zamjena, svojevrsna utjeha ili zamazivanje očiju nama koji u EU gledamo kao luku spasa do koje možda nikada nećemo doći.