Nakon praćenja gotovo 8.000 ljudi tokom 25 godina, studija je utvrdila veći rizik od demencije za ljude u dobi od 50 i 60 godina koji spavaju šest i manje sati u odnosu na one koji su spavali sedam sati noću.

Osim toga, stalno kratko trajanje sna u dobi između 50, 60 i 70 godina također je povezano sa "30 odsto povećanim rizikom od demencije", neovisno o "sociodemografskim, bihevioralnim, kardiometaboličkim i faktorima mentalnog zdravlja", uključujući depresiju, navodi se u studiji. 

- San je važan za normalno funkcioniranje mozga, a smatra se važnim i za uklanjanje toksičnih proteina - rekla je Tara Spiers-Jones, sa Univerziteta u Edinburg u Škotskoj, piše CNN.

Ona nije bila uključena u izradu studije.

Poznato je da ljudi sa Alzheimerovom bolešću imaju problema sa spavanjem. Zapravo nesanica, noćno lutanje i dnevna pospanost uobičajeni su za ljude s Alzheimerovom bolešću, kao i drugi kognitivni poremećaji poput Lewyjeve tjelesne demencije i demencije frontalnog režnja.

Ali dovodi li loš san do demencije - i šta je prvo? Ovo pitanje istraženo je u prethodnim studijama, a istraživanja pokazuju na oba smjera, naveo je neuroznanstvenik Jeffrey Iliff, profesoru psihijatrije i bihevioralnih nauka na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Washingtonu.

Neke nedavne studije, međutim, istražuju štetu koju uskraćivanje sna može prouzrokovati.

Ljudi koji dobiju manje REM faze sna mogu biti u većem riziku od razvoja demencije, pokazalo je jedno istraživanje iz 2017. godine. REM je peta faza sna, kada se oči pomiču, tijelo se zagrijava, disanje i puls ubrzavaju, a um sanja.

Zdrave odrasle osobe srednjih godina koje su loše spavale samo jednu noć proizvele su obilje beta amiloidnih plakova - jednog od obilježja Alzheimerove bolesti, otkrilo je drugo istraživanje objavljeno 2017. godine.

Sedmica poremećenog spavanja povećala je količinu tau proteina odgovornog za "zavrzlame" povezane sa Alzheimerovom bolešću, demencijom frontalnog režnja i Lewyjevom tjelesnom bolešću, pokazalo je istraživanje.

Budući da je nova studija pratila veliku populaciju tokom dužeg vremenskog perioda, dodaje "nove informacije novonastaloj slici" o vezi između nedostatka sna i demencije, rekla je Elizabeth Coulthard, vanredna profesorica neurologije demencije na Univerzitetu u Bristolu.

- To znači da barem neki od ljudi koji su nastavili razvijati demenciju vjerovatno je nisu imali na početku studije kada je njihov san prvi put "procijenjen" - dodala je Coulthard, koja nije bila uključena u studiju.

- Ojačava dokaze da bi loš san u srednjim godinama mogao uzrokovati ili pogoršati demenciju u kasnijem životu - istakla je.

Trenutno nauka nema "siguran način za sprečavanje demencije", ali ljudi mogu promijeniti određeno ponašanje kako bi smanjili rizik, rekla je Sara Imarisio, koja je na čelu strateških inicijativa u Alzheimer's Research.

- Najbolji dokazi sugeriraju da nepušenje, umjereno pijenje, održavanje mentalne i fizičke aktivnosti, uravnotežena prehrana i održavanje nivoa holesterola i krvnog pritiska mogu pomoći da naš mozak ostane zdrav kako starimo - istakla je ona.