Centralna izborna komisija (CIK) BiH bi ove sedmice trebala donijeti odluku o sadržaju podzakonskog akta na osnovu kojeg bi se izvršila podjela mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Sudeći prema sadržaju rasprave koja je na ovu temu vođena prošle sedmice, većina članova CIK-a spremna je na kršenje Ustava FBiH, s obzirom da namjeravaju podržati metodu raspodjele mandata na osnovu popisa stanovništva 2013. godine, te čak zanemariti odredbu Zstava FBiH koja kaže da se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ako je takav izabran u zakonodavno tijelo tog kantona.

Istovremeno, podsjećanja radi, Ustav FBiH propisuje da se kao osnov za raspodjelu broja mandata po kantonima koriste rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine, sve do potpune provedbe Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Federalni zavod za statistiku je CIK-u, s tim u vezi, dostavio svoje stručno tumačenje pitanja primjene odgovarajućeg popisa za potrebe izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić je najprije pojasnio osnovne metodološke razlike u podacima popisa iz 1991. i 2013. godine, istaknuvši da rezultati popisa iz 1991. godine uključuju i građane BiH koji su se nalazili na privremenom radu ili boravku u inostranstvu, bez obzira na dužinu njihovog rada, odnosno boravka.

Zakon o popisu stanovništva, prema kojem se vršio popis 2013. godine, predviđa da se ukupan broj nastanjenog stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu dobija sabiranjem broja lica koja tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja i prisutna su, kao i lica koja imaju uobičajeno mjesto stanovanja, ali su privremeno odsutna. Istovremeno, članom 40. određeno je da će se infrastruktura i logistika popisa stanovništva koristiti i za popis državljana BiH koji žive u inozemstvu, a imaju prebivalište u BiH i odsutni su duže od 12 mjeseci.

- Statističkom terminologijom rečeno, popis 1991. proveden je prema metodologiji "stalnog stanovništva", a popis 2013. je proveden prema metodologiji "uobičajenog stanovništva" – navodi se u mišljenju te se konstatira da, s tim u vezi, rezultati ova dva popisa nisu međusobno usporedivi.

Naime, rezultati popisa 1991. godine podrazumijevaju i državljane BiH koji su se nalazili na privremenom radu ili boravku u inostranstvu, bez obzira na dužinu njihovog rada ili boravka, dok su u popisu 2013. godine državljani BiH koji borave u inozemstvu i odsutni su duže od 12 mjeseci popisani u posebnoj bazi podataka i oni ne čine dio ukupnog broja stanovnika BiH.

Iz Federalnog zavoda za statistiku također ističu da pri poređenju rezultata ova dva popisa stanovništva treba uzeti u obzir činjenicu da su neke općine koje su postojale 1991. godine do 2013. godine promijenile svoje granice te da kantoni nisu postojali 1991. godine.

Upozoravaju i da Dejtonski mirovni sporazum utvrđuje da biračko pravo u BiH ima svaki građanin koji se pojavljuje na popisu 1991. godine, koji služi kao osnova za kreiranje centralnog biračkog spiska. Podsjećaju također na odredbu Ustava FBiH, kojom se nalaže korištenje rezultata popisa 1991. godine sve dok se Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma u potpunosti ne provede.

- Visoki predstavnik, a ni Parlamentarna skupština BiH još uvijek nisu donijeli odluku u kojoj bi se konstatiralo da je završen povratak izbjeglih i raseljenih lica u BiH shodno Aneksu 7., a u skladu sa popisom stanovništva 1991. godine, te je iz tog razloga upitno da li drugi popis izvršen u BiH ima pravne refleksije na ustavnu strukturu ili izborni zakon – navodi se u mišljenju.

Član 16. Zakona o popisu stanovništva BiH govori da će se prikupljeni podaci koristiti isključivo u statističke svrhe, a ne za, kako se to sada pokušava, korištenje u svrhu izbornog procesa.

{$galerijaFotografija}

Mišljenje Federalnog zavoda za statistiku je, pored CIK-a, dostavljen na adresu OHR-a, Delegacije Evropske unije u BiH, Ambasade SAD-a i drugih relevantnih institucija u BiH.