open-navfaktor-logo
search
Predizborna kampanja
Strah od sankcija ili nastavak rušenja države: Čović isturio Krišto, hoće li i Dodik opet Cvijanović
Nije izenađenje što je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović odustao od kandidature za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao što neće biti ni ako njegovim stopama sutra krene i predsjednika SNSD-a Milorad Dodik.
30.06.2022. u 20:50
get url
text
get url
text

VEZANI TEKST - Čović odustao od utrke za člana Predsjedništva BiH, u igri tri imena

Čović je odabrao da ga mijenja njegova dugododišnja i odana saradnica Borjana Krišto. Dodik bi i ovoga puta, kao što je to uradio 2014. godine, kao kandidatkinju mogao isturiti Željku Cvijanović, a on da bude kandidat za predsjednika RS-a.

I kod jednog i kod drugog ključni razlog su prijetnje sankcijama. Za Dodika nove na već postojeće britanske i američke, a Čović ih je barem za sada vješto izbjegao. No ne bi mu bilo prvi put. Sa mjesta člana Predsjedništva BiH smijenjen je zbog podizanja optužnice na Sudu BiH, a koja ga je teretila za zloupotrebu položaja i učestvovanje u sumnjivim poslovima firme Lijanovići. Odluku o smjeni u martu 2005. donio je tadašnji visoki predstanik Paddy Ashdown.

Politički je lukav Čović, te je američku poruku odlično shvatio, nakon što je SAD stavio na "crnu listu" zbog blokada vlasti u Federaciji BiH predsjednika ovog entiteta Marinka Čavaru. Znaju odlično u State Departmentu da blokade nisu Čavarino, već Čovićevo djelo, ali su se odlučili da javno demonstriraju šta će mu se desiti ako se kandidira. Posebno što je mjesecima na zatvorenim sastancima sa američkim diplomatama upozoravan da se odmakne od predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, da ne blokira FBiH, da mu ne pomaže u rušenju državnih institucija i da se odmakne od Rusije. 

Osim "crne liste", Čoviću je zaprijećeno i bonskim ovlastima, a njihovom upotrebom visoki predstavnik Christian Schmidt ne bi samo zabranio kandidaturu, već bi vjerovatno donio i odluku o zabrani političkog djelovanja.

No nije to u prvi mah slušao niti shvatao dovoljno ozbiljno "nositelj EU vrijednosti", pa je nastavio preko hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i pojedinih EU zvaničnika, a nakon što ga je napustio američki diplomata Matthew Palmer, da lobira i vrši pritisak ponajviše na predsjednika SDA Bakira Izetbegovića za usvajanje Izbornog zakona po kojem bi njemu bio zagarantiran ulazak u Predsjedništvo BiH, ali i puna kontrola u Domu naroda Parlamenta FBiH, gdje bi sjedilo najmanje 13 Hrvata kojima je on izdao certifikat.

Čavara se našao na "crnoj listi", a stranački mu šef u dilemi šta da radi jer je propao plan sa Palmerom, a ni predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel nije odradio ono što je on očekivao, iako mu je to Plenković čvrsto obećao.

VEZANI TEKST - SDA o novom sastanku u Briselu: Izetbegović ne može pristati na format razgovora "predstavnika konstitutivnih naroda"

Stoga je još jednom proradila prije nekoliko dana briselsko-banjalučko-zagrebačka veza, te su pokušali u sjedište EU-a po svaku cijenu dovesti Izetbegovića i Dodika da kao razgovoraju sa Čovićem, a domaćin bi bio evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi. Izetbegović je odbio otići jer smatra da ne može prisustvovati sastanku, kako je to definirano "predstavnika tri konstitutivna naroda". Nakon Izetbegovićevog ne, Čović je preko svojih medija pustio informaciju da odustaje od kandidature, a potom je to HDZ i zvanično potvrdio.

Krišto je već jednom mijenjala šefa u utrci za člana Predsjedništva BiH. Na Općim izborima 2010. ona je osvojila 109.758 glasova, dok je Željko Komšić, tada kandidat SDP-a, osvojio 337.065 glasova.

I Cvijanović bi ovo bio drugi pokušaj, ukoliko se Dodik odluči za odustajanje. Ona je 2014. godine osvojila 310.867 glasova, a njen protivnik Mladen Ivanić 317.799.

Čović bi nakon ovog uvjetno kazano prvog poraza, jer se nije kandidirao, mogao ionako uzavrelu političku situaciju dodatno zategnuti. Da je kojim slučajem izašao na megdan Željku Komšiću, koji je odavno najavio svoju kandidaturu, u slučaju poraza moguće je da bi HDZ-ovci tražili da odstupi s mjesta predsjednika stranke jer je već jednom izgubio. A on ne želi rizikovati jer je općepoznato da se radi o političkom ziherašu.

Od rezultata HDZ-a na izborima 2. oktobra, posebno kada je riječ o kantonalnim skupština iz kojih se biraju delegati za Dom naroda Parlamenta FBiH, ovisit će i Čovićevo dalje političko djelovanje.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.