open-navfaktor-logo
search
Objavljen izvještaj
State Department: Dodik ezan nazvao "arlaukanjem", smanjen broj "paradžemata"
Predsjedništvo BiH, naglašava se, nije odobrilo ugovor, usaglašen 2015. godine, između države i Islamske zajednice u BiH
24.06.2019. u 11:54
get url
text
State department

Američki State Department je objavio Izvještaj o vjerskim slobodama u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, u kojem se, između ostalog, podsjeća na činjenicu da je Islamska zajednica u BiH nastavila izražavati nezadovoljstvo zbog činjenice da Predsjedništvo BiH još nije odobrilo ugovor države sa tom vjerskom zajednicom.

Manjinske vjerske skupine na određenim područjima, dodaje se, nastavljaju prijavljivati diskriminaciju lokalnih vlasti u vezi sa korištenjem vjerske imovine.

- U martu je Skupština Kantona Sarajevo ukinula odluku o imenovanju osnovne škole po ustaškom antisemiti iz Drugog svjetskog rata koji je slavio Hitlera. Do kraja godine poništenje nije provedeno, a škola je još uvijek nosi to ime. U aprilu je sedam osoba optuženo za napad na džamiju 2015. godine i osuđeno na godinu i po godine zatvora, ali su njihove kazne suspendirane do dvije godine uvjetno – navodi se u izvještaju.

Od ukupno 209 napada na vjerske službenike i objekte, koje je Međureligijsko vijeće registriralo od 2010. godine, policija je identificirala odgovorne za 73 napada, a sudovi su procesuirali 23 slučaja. U godišnjem izvještaju Međureligijskog vijeća se, ističu, navodi da je od 1. novembra 2016. do 31. decembra 2017. godine zabilježeno 11 napada na vjerske objekte. Zabilježeno je sedam napada na imovinu Islamske zajednice, tri na groblja Srpske pravoslavne crkve te jedan napad na imovinu Katoličke crkve.

U izvještaju State Departmenta se navodi i procjena iz jula 2018. godine, prema kojoj u BiH živi 3,9 miliona građana. Većina njih, sudeći prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2013. godine, su muslimani i oni čine oko 51 posto ukupne populacije. Pravoslavci čine 31 posto, a katolici 15 posto. Procjenjuje se da u BiH živi oko 1.000 Jevreja te da većina njih živi u Sarajevu.

Podsjeća se na presudu Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu "Sejdić-Finci", prema kojoj se Ustav BiH mora izmijeniti na način da članovima svih vjerskih i drugih manjina omogući kandidovanje za Predsjedništvo BiH i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjedništvo BiH, naglašava se, nije odobrilo ugovor, usaglašen 2015. godine, između države i Islamske zajednice u BiH.

- Tokom godine hrvatski i srpski članovi Predsjedništva odbili su staviti ovo pitanje na dnevni red sjednica Predsjedništva BiH zbog sporova u vezi s predloženim tekstom sporazuma – piše u izvještaju.

Prema riječima predstavnika Katoličke crkve, od juna 2016. nije održan sastanak Zajedničke komisije za provedbu konkordata sa Svetom Stolicom zbog uočenog nedostatka interesa vlasti. Raniji sporazumi koje je Komisija postigla, uključujući zakon o vjerskim praznicima, i dalje nisu provedeni. U decembru su dužnosnici Srpske pravoslavne crkve izvijestili kako vlada nije poduzela nikakve korake kako bi uspostavila komisiju za provedbu ugovora države sa tom vjerskom zajednicom.

Prema riječima dužnosnika manjinskih vjerskih skupina, vlasti na svim nivoima i dalje diskriminiraju te skupine u pogledu korištenja vjerske imovine i izdavanja dozvola za nova vjerska dobra.

- Općinske vlasti u Drvaru nastavile su odbijati građevinske dozvole za novu katoličku crkvu, uprkos ponovljenim zahtjevima lokalnog katoličkog svećenika, Katoličke biskupije Banja Luka i predstavnika Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, koji su se direktno uključili u to pitanje. U potrazi za rješenjem, katolici Drvara, predvođeni svojim svećenikom, počeli su prikupljati sredstva za kupovinu privatnog zemljišta za izgradnju crkve – navodi se u izvještaju.

U decembru su čelnici četiri glavne vjerske zajednice u BiH izrazili žaljenje zbog nedostatka bilo koje institucije BiH odgovorne za prava vjerskih zajednica. Rekli su da je taj nedostatak ometao napore vjerskih zajednica da riješe pitanje restitucije imovine konfiskovane i nacionalizirane pod komunističkom vlašću od 1946. do 1965. godine.

Prema izvještajima nevladinih organizacija, odredbe zakona o vjerskom obrazovanju djece povratnika ostale su neuređene, naročito u segregiranim školskim sistemima, "često po nalogu viših državnih tijela koje nastoje ometati proces".

- Roditelji više od 500 bošnjačke djece, koji su se vratili u svoje predratne domove u nekoliko zajednica u entitetu RS, nastavili su bojkotirati javne škole već šestu godinu. Umjesto toga, odlučili su poslati svoju djecu u alternativne škole organizirane u prostorijama upravnih zgrada međunarodne zajednice i podržali Federalno ministarstvo obrazovanja – piše u izvještaju.

Vlasti su, ističe se, nastavile selektivno provoditi prava vjerskih skupina u područjima u kojima su te skupine predstavljale vjerske manjine. Ti pripadnici vjerskih manjina prijavili su diskriminaciju u pogledu pristupa obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i drugim socijalnim uslugama.

- Čelnici vjerskih manjinskih zajednica i nevladinih organizacija, naročito u Kantonu 10 i nekoliko općina u istočnom dijelu entiteta RS, izvijestili su o kontinuiranom neuspjehu vlasti da pruže vladine usluge i zaštitu manjinama, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti, penzijama, drugim socijalnim naknadama. Nevladine organizacije izvijestile su da su predstavnici manjinskih zajednica u Kantonu 10 u općinama Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč bili diskriminirani, naročito kada je riječ o pristupu obrazovanju na maternjem jeziku i zapošljavanju u javnim poduzećima. Čelnici zajednica također su rekli kako lokalne vlasti i dalje diskriminiraju kada je riječ o pružanju policijske zaštite i istraživanju prijetnji nasiljem, uznemiravanjem i vandalizmom – piše u izvještaju.

Međureligijsko vijeće ističe da se napadi na vjerske službenike i imovinu tretiraju kao jednostavne krađe ili vandalizam, a ne kao zločin iz mržnje. Prema godišnjem izvještaju Međureligijskog vijeća iz maja, samo je 45 posto počinitelja identificirano u tim slučajevima.

Skupština Kantona Sarajevo je 6. marta, podsjeća se, ukinula odluku o imenovanju osnovne škole u mjestu Dobroševići po, kako piše u izvještaju, "ustaškoj ličnosti iz Drugog svjetskog rata" Mustafi Busuladžiću.

- Odluka je do kraja godine ostala neizvršena. Škola je nastavila djelovati pod imenom Mustafa Busuladžić. Tokom godine predsjednik Jevrejske zajednice oštro je osudio daljnje korištenje imena – navodi se.

U aprilu je sedam osoba osuđeno za napad na džamiju u Tomislavgradu 2015. godine i osuđeno na godinu i po zatvora, ali su njihove kazne suspendirane do dvije godine uvjetno. U 2017. godini, drugi optuženik se u istom predmetu izjasnio krivim i osuđen je na sličnu jednogodišnju uvjetnu kaznu zatvora.

Ističe se da je Vijeće muftije Islamske zajednice nastavilo sa pokušajima da takozvane "paradžemate" stavi pod svoju kontrolu te da je broj od 64 "paradžemata" iz 2016. godine u 2018. umanjen na 21.

- Osamnaestog jula, tokom talk showa "Ćirilica", koji je također emitiran na Alternativnoj televiziji u BiH, tadašnji predsjednik entiteta RS i čelnik SNSD-a Milorad Dodik nazvao je ezan "arlaukanjem" koje uznemirava građane Banje Luke i obara cijenu imovine – podsjeća se u izvještaju.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.