Navodi se to u posljednjem izvještaju State Departmenta o terorizmu za 2019. godinu, u kojem se također ističe da u prošloj godini niti jedan državljanin BiH nije pokušao otići na strana ratišta, iako ih je, dodaje se, nekoliko desetina u Iraku, Siriji i Ukrajini, te se BiH suočava sa prijetnjom od njihovog povratka.

- BiH je i dalje spreman partner u vraćanju boraca sa stranih ratišta, a Predsjedništvo BiH se u novembru 2019. složilo da vrati članove porodica tih boraca iz Sirije. U decembru 2019. godine vraćeno je 17 žena i djece, zajedno sa sedam boraca. Bosanskohercegovačke agencije za provođenje zakona bile su vrlo kooperativne u tom procesu – navodi se u izvještaju.

Ono što se ističe u nešto negativnijem kontekstu jeste blaga kaznena politika pri procesuiranju povratnika sa stranih ratišta, ali da nedavne presude pokazuju da neke sudije prepoznaju potrebu primjene strožijih sankcija.

- Operativna koordinacija se nastavlja unutar BiH i sa američkim partnerima. Međutim, međuljudske i međuagencijske borbe i problemi u distribuciji informacija narušavaju potpuno efikasnu saradnju, posebno zbog nedostatka strateških smjernica Ministarstva sigurnosti. Iako je postignut mali napredak u rehabilitaciji i deradikalizaciji, različite grupe civilnog društva, Međureligijsko vijeće i pojedine vjerske vođe uložili su značajne napore u sprječavanju i suzbijanju terorističke radikalizacije i regrutiranja – navodi se u izvještaju.

Ističe se da u BiH tokom 2019. godine nisu prijavljivani teroristički napadi, te da BiH u prošloj godini nije izvršila značajnije izmjene zakona koji se odnose na borbu protiv terorizma.

- Grupa parlamentarca predložila je nacrt izmjena i dopuna za dodatno usklađivanje zakona BiH s direktivama EU-a o suzbijanju terorizma i uvođenje tri nova zločina u Krivični zakon BiH u 2018. godini, ali Opći izbori u oktobru 2018. i sporo formiranje vlasti odgodilo je napredak. Ovim bi se amandmanima kriminaliziralo putovanje i boravak u inostranstvu zbog terorizma, zloupotreba informatičke ili cyber tehnologije u terorističke svrhe, te krivotvorenje dokumenata u svrhu terorizma. Nacrt izmjena i dopuna također jača postojeću odredbu Krivičnog zakona o osposobljavanju za terorističke aktivnosti. Iako se amandmani ponovo trebaju dostaviti Parlamentu, postoji određena politička volja da se one usvoje – piše u izvještaju.

State Department ističe da je SIPA vodeća institucija za provođenje zakona koja se bavi borbom protiv terorizma, ali da je učinkovitost oko 25 službenika koji rade na tim slučajevima ograničena i da u 2019. godini nije bilo političkih napora da se jačaju kapaciteti Antiterorističke jedinice SIPA-e. Radna grupa koju vodi Tužilaštvo BiH češće se sastajala 2019. godine, ali saradnja na provedbi zakona na višem strateškom nivou, ocjenjuju, i dalje trpi zbog međuljudskih i institucionalnih sukoba, kao i zbog složene strukture vlasti u BiH.

- Agencije za provođenje zakona također su djelotvorno radile na prihvatanju boraca koji se vraćaju sa stranih ratišta i članova njihovih porodica iz Sirije, iako Ministarstvo sigurnosti nije imalo sveobuhvatan plan reintegracije i rehabilitacije članova porodice – navodi se u izvještaju.

BiH je, dodaje se, nastavila sa naporima da zaustavi terorističke aktivnosti u 2019. godini hapšenjima i optužnicama. Sud BiH je, podsjećaju, u novembru povećao kazne Maksimu Božiću i Edinu Hastoru na šest godina (sa četiri godine) i tri godine (s dvije godine, šest mjeseci) zatvora za planiranje terorističkih aktivnosti, te naglašavaju da je BiH također započela krivično gonjenje svojih državljana zbog pridruživanja stranim paravojnim snagama prema istoj odredbi koju koristi za procesuiranje osoba koji se pridruže ISIL-u. Podsjećaju također da je donesena o uvrštavanju Mirsada Kandića na popis osoba prema kojima će se primjenjivati restriktivne mjere, odnosno zamrzavanje imovine.

Za Kandićem su, podsjećamo, američke obavještajne službe tragale godinama, ali je lociran i uhapšen nakon ulaska u BiH zahvaljujući aktivnostima Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH.

- Ekstremističke i regionalne nacionalističke grupe ostaju potencijalni izvori terorizma u BiH – upozoravaju iz State Departmenta.

U kontekstu borbe protiv tih ideologija i nacionalizma istuču ulogu vjerskih zajednica i Međureligijskog vijeća.

- Pojedinačne vjerske vođe i grupe civilnog društva širom zemlje također su uložili veće napore na identifikaciji "ekstremističkih utjecaja" i izvora otpornosti u svojim zajednicama, koje podržava niz međunarodnih donatora i organizacija. Međunarodni i lokalni akteri koji rade na suzbijanju terorističke radikalizacije i regrutiranja uložili su značajne napore u širenju analiza van radikalnog islama, uključujući ekstremni etno-nacionalizam i strani utjecaj, kao i domaće pokretače "ekstremnih ideologija" – piše u izvještaju.