Na konferenciji za medije koju je održao član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović posebno su se istaknule novinarke Alternativne televizije i RTRS-a. 

-Ako bi, recimo sutra, se ostvarila prijetnja Dodika i bila donesena odluka o nezavisnosti Republike Srpske, dakle udar na Ustav Bosne i Hercegovine i ako bi bila struktura Ustavnog suda onakva kakvu zagovara Dodik, i način odlučivanja u Ustavnom sudu onako kako zagovara Dodik, niko od nas ne bi mogao uspjeti sa apelacijom protiv te odluke. Dakle, pravnim putem. Naveo sam samo jedan primjer, a ima ih puno - pojašnjavao je Džafarović, odgovarajući na pitanje novinara zašto je toliko važno da se strane sudije zadrže u Ustavnom sudu BiH. 

Uslijedilo je pitanje Branke Kusmuk sa RTRS-a ili preciznije rečeno komentar na Džaferovićevo objašnjenje. 

-Sada bi se, gospodine Džaferoviću, moglo postaviti i neko dodatno pitanje na ovo što ste Vi rekli da niko ne bi uspio sa apelacijom. Hoćete da kažete da niko u Ustavnom sudu od ovih sudija, ako sam Vas dobro shvatila, nije iz struke, nego iz politike, ali nećemo ići dalje - bio je komentar RTRS-ove novinarke prije nego je pitala zašto se ne iscrtaju entitetske granice. 

Džaferovićev odgovor na pitanje u vezi sa entitetskom granicom je bio jasan:

-Zašto se odjednom na tome sada insistira? Neki dan čujem da neko želi da obilježava tu liniju. Znate li da ta linija može postojati samo na geografskim kartama. Na planovima. Na terenu ne smije postojati. To je direktna odredba Dejtonskog sporazuma, odnosno Aneksa 2. Nema nikakvih fizičkih oznaka na terenu, one su zabranjene istim tim aneksom.

Što se tiče razmišljanja RTRS-ove novinarke Kusmuk, poznate po huškačkim TV uradcima, zbog čega je između ostalog ta televizija po odluci RAK-a novčano kažnjavana, bitno je znati da je među primarnim zadacima Ustavnog suda BiH obaveza da štiti i tumači Ustav BiH. 

Budući da Ustav BiH, kao i Dejtonski mirovni sporazum u cijelosti, ne ostavljaju ni minimum mogućnosti entitetima na samoopredjeljenje, da Ustav propisuje apsolutnu podređenost entiteta suverenitetu države BiH, nije teško zaključiti kakva bi odluka Ustavnog suda BiH trebala biti u slučaju apelacije kakvu je Džaferović spominjao. Dakle, ne samo da se tu ne može govoriti o političkom djelovanju sudija, tačnije stranih sudija Ustavnog suda čije postojanje se problematizira, nego se bez dvojbe može reći da bi oni u takvom slučaju donijeli, morali donijeti, jedinu ispravnu odluku u skladu sa Ustavom BiH - nema nezavisnosti RS-a. Izbacivanjem međunarodnih sudija bi se, moguće, pripremio teren za otcjepljenje, što jeste suluda, ali ipak prisutna težnja Milorada Dodika. 

Novinarka Alternativne televizije Sonja Danojlić-Jovanović konstatovala je, postavljajući pitanje, kako se svi zalažu za evropski put Bosne i Hercegovine te dodala kako "imamo dokument Evropske komisije koji kaže da strane sudije u Ustavnom sudu ne mogu biti ako hoćemo korak dalje". Ne mogu, ali puno toga još ne može i trebalo bi se rješavati u paketu sa sudijama strancima. I to piše u dokumentu Evropske komisije. 

-Imamo i visokog predstavnika na kojeg se često u Fedraciji pozivate - kazala je, a potom poentirala: 

-Svi mi u Republici Srpskoj znamo kako će apelacije završiti, čak i ono najmanje dijete u Republici Srpskoj, zna se da će biti na štetu Republike Srpske. Da li se može sjesti i razgovarati normalno, da ne bude tih apelacija, da ne bude zveckanja oružjem? 

Šteta je što novinari iz kvote "mi iz Republike Srpske" nisu pitali i "ono najmanje dijete" na osnovu čega je zaključilo da će odluka o, recimo, poljoprivrednom zemljištu biti donesena u korist podnosilaca apelacije. Jer tačno je, ako se već karikira, da je to bilo jasno čak i djeci. Na to su predstavnici vlasti u RS-u upozoravani i prilikom izglasavanja spornog zakona. 

-Mi smo u samom toku rasprave na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske upozoravali na ovakav scenario i predložili smo amadmane da se brišu ove odredbe zakona jer će one biti osporene na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Oni to nisu poslušali iz razloga što žele na svaki način uzeti nadležnosti Bosne i Hercegovine i dio nekog suverniteta ove države, tako da su dva zakona tretirana na Ustavnom sudu i na oba zakona je sud intervensao na način da je te odredbe stavio van snage - ponovio je nedavno u medijima Edin Ramić, zastupnik u NSRS-u. 

To je, dakle, odgovor na pitanje ATV-a može li "da ne bude tih apelacija". Može, ali šta da se radi kad, kako je rekao Ramić, oni u NSRS-u "nisu poslušali". 

Ili kako je objasnio Džaferović: 

-Kada kažete, ja hoću da uradim samo onako kako ja mislim da to treba da bude, i to ponovite kroz nekoliko ovih akata, a onda Ustavni sud donese odluku, pa vi kažete: "Mi smo znali kako će Ustavni sud odlučiti". Znao sam i ja kako će odlučiti. Naravno da znam, jer sve što je urađeno protivno je vladavini prava - odgovorio je član Predsjedništva, napominjući da je Ustavni sud prvu odluku o državnoj imovini donio još 2012. godine.

-Umjesto da entitet ispoštuje tu odluku, oni ponovo donose isti zakon kao i onaj koji je osporen tom odlukom iz 2012. I onda se kaže: "Pa eto, mi znamo kakvu će odluku donijeti Ustavni sud. Naravno da znamo! Sud je samo potvrdio svoju odluku - obrazložio je Džaferović. 

Trebalo bi da su sada shvatili i "mi iz Republike Srpske". Ili su to, ipak, suviše optimistična očekivanja?