Vlada Kantona Sarajevo je predložila da se proglasi općim dobrom, odnosno da se iz početnog bilansa i privatizacije izuzmu dijelovi preduzeća GRAS.

Kontaktna mreža tramvaja i pruga, kontaktna mreža trolejbusa, upravna zgrada, radionice, hale, skladište mazuta, benzinska pumpa, dispečerski centar, zgrada infomativne službe i ambulante, lakirnica, odnosno sve što se nalazi u Remizi, navodi se u obrazloženju prijedloga Odluke Vlade KS.

Ako se sve izuzme u slučaju privatizacije GRAS-a, postavlja se pitanje šta će se privatizovati. To nije jasno ni Senadu Mujagiću, v. d. direktora GRAS-a, koji je za Faktor izjavio:

- Mislim da je ovo pokušaj Vlade KS da se odredi šta će sa GRAS-om biti u budućnosti. Ja sam do sada znao za dva scenarija: reorganizacija GRAS-a ili stečaj. Međutim, sinoć je Adnan Šteta, ministar saobraćaja, izjavio na televiziji da postoji pet scenarija za rješenje problema u GRAS-u. Kako je rekao ministar, uz ova dva rješenja koja sam nabrojao, moguće je i zaduženje za gubitak GRAS-a ili javno-privatno partnerstvo. Dakle, ne znamo ni mi u GRAS-u šta će biti s nama – kazao je Mujagić.

Ni nekim zastupnicima nije jasno šta to Vlada KS namjerava sa GRAS-om jer se stalno mijenjaju potezi oko spašavanja ovog javnog preduzeća.

- Prvo se pričalo o stečaju GRAS-a i onda se odjednom ovo preduzeće našlo na listi prioriteta i da se nekoliko stotina miliona maraka ubrizga u oporavak GRAS-a. Govorio sam o GRAS-u i u prošlom mandatu na sjednicama Skupštine KS i sada ponavljam isto. Znao sam da jedan tajkunski lobi želi da privatizira GRAS, odnosno da privatizuju samo profitabilne linije. Oni koji razmišljaju o privatizaciji, moraju voditi računa da neko ko kupuje GRAS kupuje dvije profitabilne linije za prijevoz putnika i dvije koje to nisu. Ako se GRAS dijelom privatizuje i uzmu se samo profitabilne linije, onda će se ugasiti gradski prijevoz u padinskim dijelovima Sarajeva. Ako sve nabrojano izuzmu iz privatizacije GRAS-a, šta onda mogu privatizirati. Izgleda samo profitabilne linije – tvrdi Marić.

Zastupnik Mahir Dević kaže da se u ovom slučaju i ne radi o eventualnoj privatizaciji GRAS-a.

- Vlada KS se boji nekih izvršenja naplate dugovanja i pokušavaju to kao javno dobro sačuvati jer je to sve pod hipotekom. Na taj način Vlada KS stvara pretpostavku da bi mogli kasnije prodavati tu imovinu. Mislim da im je to cilj jer sva imovina GRAS-a je pod hipotekama banaka. Zato Vlada imovinu GRAS-a namjerava prebaciti u drugu firmu da to više ne bude javno dobro, da bi sebi kasnije napravili opciju za prodaju kompletne Remize i da na taj način krenu u neku vrstu restruktuiranja GRAS-a – zaključuje Dević.

Dug GRAS-a početkom 2020. godine iznosio je oko 333 miliona maraka.

- Ovaj iznos odnosi se na direktne i indirektne poreze oko 227 miliona KM, od čega su kamate i troškovi prinudne naplate oko 117 miliona KM, a preostale obaveze oko 106 miliona KM – izjavio je za Faktor bivši direktor GRAS-a Jakub Kubur.

Koliko trenutno iznosi dug GRAS-a, još se ne zna, ali se zna da mnogo duguje svojim radnicima koji su tužili preduzeće. Zbog dugovanja računi GRAS-a su u stalnoj blokadi, pa se ne mogu isplaćivati ni plaće redovno, kupovati gorivo, platiti račune za struju ili bilo šta drugo.