Jedanaest dana prije nego su se SDS-ovci odmetnuli od Skupštine RBiH i osnovali "skupštinsku srpskog naroda", osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić sa skupštinske govornice tog 24. oktobra 1991. godine uputio je prijeteće poruke: 

- Put kojim vodite Bosnu i Hercegovinu je ista ona autostrada pakla i stradanja kojem su pošle Slovenija i Hrvatska. Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje - rekao je Karadžić prije 30 godina.

Nakon toga, srpski zastupnici su napustili Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine i 25. oktobra osnovali "Skupštinu srpskog naroda". 

U Haškom tribunalu za genocid i ratne zločine presuđen je skoro kompletan politički i vojni vrh Republike Srpske, a među njima našli su se i zastupnici prvog saziva NSRS-a. 

Predsjednik Narodne skupštine RS-a u njenom prvom sazivu od 24.10.1991. do 19.10.1996. godine bio je Momčilo Krajišnik. Njega je Haški tribunal osudio na 20 godina zatvora, zbog zločina nad nesrpskim stanovništvom tokom rata u BiH, od početka jula 1991. do kraja decembra 1992. godine. 

U prvom sazivu sjedio je i Radoslav Brđanin. U Hagu je osuđen na 30 godina zatvora zbog zločina počinjenih protiv nesrpskog stanovništva području tzv. Autonomne regije Krajina od 1992. do 1995. godine. 

Tu je i Jovan Joja Tintor, bivši predsjednik Kriznog štaba općine Vogošća, osuđen na 11 godina zatvora za zločine počinjene u proljeće i ljeto 1992. godine u Vogošći.

Hašku, ali i pravdu domaćih sudova izbjegli su zastupnici prvog saziva NSRS-a Vojislav Maksimović, Petko Čančar i Aleksa Buha.

Maksimović prema sudskim kriterijima nije bio ratni zločinac, ali između njegovog političkog djelovanja i pokolja Bošnjaka u Foči postoji čvrsta veza. Također, bio je i član Kriznog štaba, koji je odgovoran za rušenje Aladža džamije u Foči.

Vojislav Maksimović

U aprilu 1993, u vojničkoj uniformi, aktivistima SDS-a u poluspaljenoj Foči, tada već bez ijednog Bošnjaka i bez prelijepih fočanskih džamija obratio se sljedećim riječima:

- Bolje nam je da uništimo sve naše dušmane nego da djeca naša i potomci budu pod nečijim nogama. Mi ne možemo biti mirni ako nećemo živjeti u samostalnoj Republici Srpskoj, a kamoli ako nećemo biti u zajednici srpskih zemalja.

Značajnu ulogu tokom rata imao je i Petko Čančar. Bio je predsjednik Općine Foča. Sve do 1997. godine bio je zakleti SDS-ovac, a onda se u ljeto pridružio "pobunjenici" ratnoj zločinki Biljani Plavšić, koja se okrenula SAD-u. U proameričkoj vladi Milorada Dodika jedno vrijeme je bio ministar pravde, a dobro upućeni u tadašnja politička zbivanja tvrde da je taj ministarski mandat potrošio kako bi skinuo hipoteku i hašku sumnju sa svog imena.

Jedan od osnivača SDS-a i Republike Srpske, zastupnik u prvom sazivu NSRS-a te jedan od ključnih lokalnih dužnosnika tzv. Autonomne regije Krajina bio je i Vojo Kuprešanin. Također, bio je i direktor RTRS-a. Svojevremeno svjedočio je u korist odbrane ratnih zločinaca Karadžića i Mladića. Ostat će zabilježeno i da je jednom prilikom, svjedočeći u korist Mladića, na suđenju izjavio da je tzv. Autonomna regija Krajina osnovana i osnažena kako bi se razbila "Alijina država".

U Sudu BiH, kako je navedeno na zvaničnoj stanici, sudi se Milanu Ninkoviću. Optužnica ga tereti da je, u svojstvu člana Kriznog štaba Srpske općine Doboj, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu u periodu od maja 1992. do kraja 1993. godine, progonom civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva – ubistvima, zatvaranjem i drugim nečovječnim djelima.

Bivši zastupnik Miroslav Vještica uhapšen je u svom stanu u Banjoj Luci, a nakon što je Haško tužilaštvo ovaj predmet klasificiralo oznakom A temeljem čega je dobijena saglasnost da se procesuira pred domaćim sudovima.

Sumnjičilo ga se za zločin počinjen u Bosanskoj Krupi, te je bio i pritvoren oko šest mjeseci. Nakon što je postupak protiv njega obustavljen, Vještica je tužio državu BiH za više od 140.000 KM, zbog nezakonitog pritvora, pretrpljene duševne boli te izgubljene zarade.

U prvom sazivu Narodne skupštine RS-a sjedio je kao zastupnik i aktuelni član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik. 

Još jedno zvučno ime, najbliži saradnik osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, obavljao je zastupničku funkciju u prvom sazivu. Dragan Kalinić, kao Karadžićev glavni pomoćnik, u maju 1992. tokom 16. zasjedanja Skupštine bosanskih Srba, zahtijevajući rat i istrebljenje Bošnjaka govorio je: 

- Poznavajući naše neprijatelje (Bošnjake) i njihovu podmuklost, i to do koje im se mjere ne smije vjerovati, dok ne budu fizički, vojno uništeni i satrti, što očito pretpostavlja uklanjanje i likvidaciju ključnih ljudi, ne oklijevam opredijeliti se za rat - rekao je početkom ratnih užasa Kalinić.