VEZANI TEKST - Ovo su mjere za FBiH koje će Schmidt nametnuti do 1. augusta

U nacrtu odluke koja je već poslana na adrese ambasada u BiH, a koju je objavio N1, navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcioniranje domova, izbor rukovodstva Federacije BiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

Uslijedile su burne reakcije probosanskih stranaka, njihov opći stav je da je namjera Schmidta da udovolji većini zahtjeva Hrvatske demokratske zajednice, što bi značilo dodatnu diskriminaciju i blokade kroz izmjene Izbornog zakona te da bi se na taj način nagradilo antidejtonsko djelovanje i dodatno radilo na podjeli države.

Alma Čolo, predsjedavajuća Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zastupnica Stranke demokratske akcije, na svom Facebook profilu ukazala je na pravne greške kada su u pitanju u medijima najavljeni potezi Schmidta.

VEZANI TEKST - Čolo: Ako je namjera OHR-a ispuniti zahtjeve HDZ-a, onda to nije dobar put

- Zašto visoki predstavnik odustaje od svog pravnog stajališta kojeg je dao kao amicus curiae (prijatelj suda, treća strana u parnici, op. a.) u predmetu Ustavnog suda U 4/18. Borjana Krišto je 10. januara 2018. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine uputila zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojom je propisano da će "u Domu naroda biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu." Tvrdila je da je ova odredba suprotna Ustavu BiH, Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima.

Kada je Ustavni sud trebao donijeti odluku, Borjana Krišto je iznenada povukla svoj zahtjev. Da je imala nade u uspjeh, sigurno bi ostala kod svog zahtjeva.

U ovom predmetu, prije povlačenja zahtjeva, zatraženo je mišljenje visokog predstavnika kao amicus curiae. U mišljenju visoki predstavnik pravnom argumentacijom obrazlaže neophodnost postojanja ove odredbe u Ustavu FBiH.

VEZANI TEKST - SDA: OHR je dužan hitno dati pojašnjenje, cinizam je nagraditi antidejtonsko djelovanje i blokade

Naime, između ostalog, kaže:

- Tako je 26. akcenat bio stavljen na to da svi kantoni u kojima se biraju predstavnici konstitutivnih naroda dobiju priliku da delegiraju najmanje jednog od ovih predstavnika u Dom naroda FBiH. To se smatralo načinom za isticanje ustavnog principa kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda na cijeloj teritoriji BiH koje je često isticao Ustavni sud BiH, te za ponovno uspostavljanje multietničkog društva koje je postojalo prije rata tako što bi se osiguralo da svi klubovi u Domu naroda FBiH imaju odgovarajuću zastupljenost iz što većeg mogućeg broja kantona.

Pri tome 32. sporna odredba nije jedina odredba kojom se putem uspostave struktura podjele vlasti nastoji ponovno uspostaviti multietničnost u cijeloj Federaciji BiH. Ona također nije jedina odredba kojom se osigurava da se konstitutivnim narodima koji su marginalno zastupljeni u kantonalnim skupštinama daju prava koja im omogućuju ostvarivanje utjecaja na proces donošenja odluka radi unapređivanja jednakosti između konstitutivnih naroda.

VEZANI TEKST - Komšić o nametanju Izbornog zakona: Ako je suditi na osnovu onoga što se pojavljuje u medijima, to je dalja podjela BiH

Iz samo dva odlomka opširnog mišljenja nesumnjivo je da ove odredbe Ustava FBiH imaju legitimni cilj i da za njih postoji objektivno i razumno opravdanje, a to je ponovna uspostava multietničkog društva i ostvarivanje demokratskog prava na izbore i učešće u obavljanju javnih poslova. Ukoliko bi se određenoj grupaciji stanovništva koja ne prelazi 3 posto u nekom kantonu onemogućilo da mogu biti izabrani u Dom naroda to bi najblaže predstavljalo diskriminaciju na etničkom principu i povredu Evropske konvencije o ljudskim pravima i Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima - navela je Čolo koja je bila učesnik neuspješnih pregovora u vezi s izmjenama Izbornog zakona. 

Zlatko Lagumdžija, nekadašnji predsjedavajući Vijeća ministara i ministar vanjskih poslova BiH, ističe kako se "ni po koju cijenu se ne smije dozvoliti da OHR nametne ovako nesagledivu odluku koja može narušiti same temelje Mirovnog sporazuma bez da se prije toga odgovori na nekoliko osnovnih pitanja i preciziraju kapitalni mehanizmi neophodni za funkcionisanje demokratske države i društva zajedničkih vrijednosti".

- Ako je Christian Schmidt htio da promjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije, korištenjem svojih ovlasti i mesarske satare, udari posljednji ekser u podjelu države na tri nacionalne livade, onda je na dobrom putu da to učini ukoliko ga dobri ljudi ove zemlje zajedno ne zaustave - naglašava bivši predsjednik SDP-a.