U bh. entitetu RS će ovaj 9. septembar biti obilježen kao "dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja i agresije na RS", a tim je povodom najavljena i inicijativa za podizanje spomen-obilježja u znak sjećanja na "žrtve stradale u NATO bombardovanju i agresiji".

Bit će to nova dimenzija anti-NATO histerije koja se posljednjih godina kreira u tom bh. entitetu, a čiji je krajnji cilj opstruiranje puta BiH ka članstvu u Alijansi.

- Ovaj narod je NATO bombardovao i direktno učestvovao u kreiranju rezultata rata u BiH. Nisam spreman da dam saglasnost za pristupanje takvom savezu – poručuje predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Da se radi o izgovoru kojim se prikrivaju stvarni razlozi opstruiranja NATO puta, uvjetovani pritiscima koji dolaze van teritorija BiH, potvrđuje činjenica da su se SNSD i sve političke opcije koje predstavljaju srpski narod u BiH obavezale na NATO integracije glasanjem za Zakon o odbrani BiH 2005. godine, kada su sjećanja na NATO bombardovanja bila mnogo svježija nego što je to danas slučaj. Zakon o odbrani, čiji član 84. propisuje obavezu provođenja aktivnosti s ciljem članstva u NATO-u, potpisao je i SNSD-ov Nikola Špirić.

Sjećanje na NATO bombardovanje je bilo svježije i 2009. godine, kada je SNSD-ov Nebojša Radmanović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH potpisao formalni zahtjev za Akcioni plan za članstvo u NATO-u.


Pismo Nebojše Radmanovića generalnom sekretaru NATO-a

- Još jednom smo potvrdili našu predanost vrijednostima Alijanse, kao i našu volju da ostanemo proaktivan, vidljiv i pouzdan partner koji dijeli teret današnjih izazova. Iznad svega, podvukli smo našu želju da postanemo punopravna članica NATO, što je od strateške važnosti za BiH – navodi se u pismu kojeg je 2009. godine Radmanović uputio u sjedište NATO-a.

Iste te godine je Dodik tadašnjem potpredsjedniku SAD-a Josephu Bidenu tražio da mu ponudi papir na kojem će "potpisati da, što se njega tiče, BiH sutra uđe u NATO".


Milorad Dodik na NATO-ovom nosaču aviona, u periodu kada nije "tugovao" zbog bombardovanja

Teško je povjerovati da su za Dodika, njegov SNSD i pripadajuće satelitske stranke sjećanja na NATO bombardovanje intezivnija 24 godine poslije nego što su to bila u prvoj deceniji nakon akcije snaga Alijanse, te je mnogo izvjesnija mogućnost da je iznenadna "bol" zbog bombarodovanja uvjetovana "podsjećanjem" iz Moskve ili Beograda.

U jednom je Dodik vjerovatno ipak u pravu. NATO jeste direktno učestvovao u kreiranju rezultata rata u BiH, a potvrdila je to nedavno i nekadašnja potpredsjednica i predsjednica RS-a, te osuđena ratna zločinka, Biljana Plavšić.

Plavšić je, govoreći o masovnoj evakuaciji stanovništva iz Banje Luke 1995. godine, kada su snage Armije RBiH i HVO-a bile nedaleko od tog grada, ispričala anegdotu koja potvrđuje tezu o utjecaju NATO snaga na rezultat rata u BiH, a koja se dogodila tokom postratnog susreta sa američkim diplomatom Richardom Holbrookeom.

- Pitao me je gdje sam bila kada se "Oluja" približavala Banjoj Luci. Kažem u Banjoj Luci, a on odgovori: "Ja sam je spasao". I ja mu vjerujem. Moralo se stati – kazala je Plavšić u intervjuu za srbijanski tabloid Ekspres.

Da su "strane sile" spriječile ulazak snaga Armije RBiH i HVO-a u Banju Luku, potvrdio je svojevremeno i general Vojske RS-a Slavko Lisica, kojeg je Dodik 9. januara ove godine posthumno odlikovao. Lisica je inače osuđen u Hrvatskoj za ratne zločine. 

- Oni su došli 15 kilometara odavde. Da su dobili signal da idu dalje, oni bi ušli u Banju Luku. Ja sam stanovao tu gdje stanujem, cijela zgrada je već na točkovima i gleda kako da šmugne i pobjegne – izjavio je Lisica.

Svjedočenja Plavšić i Lisice nisu jedina ovakve vrste te postoji još mnogo sličnih svjedočenja i dokumenata koji govore o ulozi svjetskih sila, a koje "upravljaju" NATO savezom, u "kreiranju rezultata rata u BiH", ali ne na način na koji to Dodik danas sugerira. Bombardovanje položaja Vojske RS-a nije predstavljalo Dodiku moralnu prepreku da na NATO-ovim tenkovima prvi put dođe na vlast u entitetu RS.

U kontekstu stvarnih motiva za opstruiranje NATO puta BiH vrijedi podsjetiti da se član Predsjedništva BiH Milorad Dodik od izbora na tu funkciju čak 11 puta sastao sa ambasadorom Rusije u BiH Petrom Ivancovom te je taj podatak mnogo indikativniji od evociranja uspomena na intervenciju snaga Alijanse u našoj zemlji.