Stres potiče aktivnost simpatičkog živčanog sistema koji je zadužen za funkcije tijela u opasnim situacijama. Ova "bori se ili bježi" reakcija šalje hormone nazvane kateholamini da ubrzaju rad srca.

Međutim, opuštanje daje signal tijelu da je u redu štedjeti energiju. Vaš parasimpatički sistem preuzima kontrolu i oslobađa hormon nazvan acetilkolin što usporava rad srca i smanjuje brzinu otkucaja.

Krvni pritisak se smanjuje

Hormoni stresa mogu povećati broj otkucaja srca i suziti krvne žile što privremeno povećava krvni pritisak. Suprotno se događa kada se opustite. Ako imate visok krvni pritisak, metode opuštanja poput meditacije mogu vam pomoći nositi se sa stresom i smanjiti šanse za srčane bolesti. Važno je da ne prestanete uzimati svoje lijekove kada započnete koristiti tehnike opuštanja, osim ako vaš ljekar ne kaže da je u redu.

Probava se poboljšava

Kada stres izazove "bori se ili bježi" reakciju, probava postaje manje važan proces u tijelu te krv odlazi prema vašim većim mišićima kako biste se mogli obračunati sa stresorom. Opuštanje ovaj proces obrće te smanjuje upalu koja može oštetiti probavni sistem. Stres igra ulogu u mnogim probavnim problemima poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS). Tehnike smirivanja poput dubokog disanja ili meditacije mogu pomoći s otklanjanjem simptoma.

Mišići se opuštaju

Vaše tijelo se ukoči kada se osjećate ugroženo, bilo da se radi o medvjedu u šumi ili rokovima na poslu. Napetost u mišićima se smanjuje kada se opustite. Međutim, dugotrajni stres može dovesti do napetosti u mišićima koja je prisutna gotovo cijelo vrijeme. Opuštanjem napetost u mišićima nestaje, no potrebno je savladati tehnike opuštanja kako ne bi došlo do ponovnog grčenja.