Kazao nam je to prim. dr. Midhat Mujić, pedijatar i subspecijalista dijabetolog te stručni saradnik Udruženja dijabetičara djece i omladine Kantona Sarajevo, i dodao da nikada nisu imali tako veliki broj novootkrivenih slučajeva dijabetesa tip 1 u jednom mjesecu.

Prim. dr. Midhat Mujić, pedijatar i subspecijalista dijabetolog i stručni saradnik Udruženja dijabetičara djece i omladine Kantona Sarajevo

- Prema mom mišljenju, uzrok toga je način života kojemu je doprinijela i pandemija izazvana koronavirusom, odnosno zatvaranje djece u kuće, online nastava, cjelodnevno sjedenje ispred računara… Naravno, epidemiološke mjere kriznih štabova moraju se poštovati, ali mišljenja sam da bi se djeci trebalo dozvoliti da na nastavu idu u školu. Sav ovaj pritisak kojeg, naravno, svi proživljavamo itekako se odrazio na najmlađe, a malo neko o tome vodi računa – ističe Mujić.

Bolja komunikacija roditelja sa djecom i vršnjacima spriječila bi, dodaje, dalje povećanje broja oboljelih.

- Djeci fali razgovora i igre sa njihovim roditeljima. Razumijem i roditelje, jer je borba za život, moraju zaraditi plaću, ali trebaju znati da novi mobitel i računar ne mogu zamijeniti majku i oca. Hoće da kažem i da nedostatak pažnje roditelja prema djetetu može biti uzrok bolesti – naglašava Mujić.

Naučnici diljem svijeta posljednjih mjeseci istražuju povećan broj oboljelih od dijabetesa kod onih koji su preboljeli COVID- 19.

Spominje se i kortikosteroidna terapija koju je dosta ljudi, koji su oboljeli od COVID-19, primalo, a u medicini je poznata poveznica između kortikosterioda i dijabetesa.

Navodi se i dugotrajno korištenje antibiotika te stalni strah, stres i tjeskoba kojima su ljudi izloženi tokom pandemije, a koji mogu utjecati na razvoj dijabetesa.

- Postoji tzv. jatrogeni dijabetes koji može nastati zbog primjene nekih lijekova, ali nakon što osoba prestane uzimati te medikamente, on se povlači. U medicini je poznat i toksični dijabetes, uzrokovan nekim toksinima, ali i on se kasnije povuče. To su stvari koje se mogu desiti, ali mi do ovog trenutka nismo primijetili neka odstupanja, kada je riječ o takvim vrstama dijabetesa kod djece. Ono što mogu reći u razgovoru sa starijim pacijentima, dakle odraslim ljudima, koji su prebolovali COVID-19, pogotovo oni koji su primali kortikosteriodnu terapiju, kazali su kako su imali poremećaje u regulaciji šećera i krize poput hiperglikemije. Na sreću, sve se dobro završilo – objašnjava Mujić.

Mišljenja je kako je opravdan strah mnogih da će nakon pandemije doći do povećanog broja novooboljelih od dijabetesa.

- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Krovna asocijacija za dijabetes (IDF) već su istakle da je broj oboljelih od dijabetesa u stalnom porastu bez obzira na posljedice koje posljednih mjeseci izazivaju uvjeti u kojima živimo i COVID-19. To je jedino neinfektivno oboljenje koje je proglašeno epidemijom. Upravo to možda najbolje govori o značaju dijabetesa. Ono što mene zabrinjava jeste što naša zemlja nema nikakvih programa i projekata za prevenciju dijabetesa, odnosno njegovog ranog otkrivanja, a postoje mogućnosti da se na vrijeme otkriju i uklone rizikofaktori koji doprinose razvoju dijabetesa tip 2 koji u 95 posto slučajeva zauzima mjesto od svih dijabetesa. Nažalost, u BiH je takva situacija da svaki drugi dijabetičar i ne zna da ima bolest – kazao je Mujić.