Podsjetio je da se 15 godina razgovara i pregovara o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH, ali da se do rješenja nije došlo. 

Kod izbora za člana Predsjedništva BiH, SDA predlaže uklanjanje nacionalnih odrednica iz Ustava BiH po kojima se u Predsjedništvo biraju Bošnjak, Hrvat i Srbin. Nacionalne odrednice, predlažu, zamijeniti formulacijom da se biraju dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske, a da se izbor vrši ili indirektno u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ili direktno kao i do sada. Za SDA su prihvatljive obje varijante, ali pod uvjetom da vrijede za oba entiteta, a ne da se uvodi asimetrija po kojoj bi se član Predsjedništva BiH iz RS-a birao direktno na izborima, a u Federaciji BiH indirektno u Parlamentu BiH.  

Kada je riječ o promjenama u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, SDA smatra da provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava "Sejdić-Finci", "Zornić", "Šlaku" treba omogućiti pripadnicima sva tri naroda, bez obzira na to u kojem entitetu imaju prebivalište, kao i izbor u Dom naroda i pripadnicima Ostalih. 

VEZANI TEKST - Izetbegović predsjednicima parlamentarnih stranaka poslao prijedlog SDA

Nadležnost Doma bi bila zaštita vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja trebaju biti taksativno navedena u Ustavu BiH. Dom naroda BiH ne bi bio drugi zakonodavni dom.

SDA predlaže i varijantu s povećanjem broja članova klubova konstitutivnih naroda na po šest i uvođenje novog kluba Ostalih koji će imati tri člana, tako da bi Dom naroda BiH imao umjesto 15 dosadašnjih 21 delegata. 

Ova stranka u svom prijedlogu precizirala je i način izbora delegata u Dom naroda BiH iz Parlamenta FBiH i Narodne skupštine RS-a 2/3 iz FBiH i 1/3 iz RS-a. Iz FBiH bi se biralo 5 Bošnjaka, 5 Hrvata, 2 Srbina i 2 iz reda Ostalih, a iz RS-a 4 Srbina, 1 Bošnjak, 1 Hrvat, 1 iz reda Ostalih.

U drugoj varijanti, ako bi se nadležnost Doma reducirala samo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, nije potrebno uvoditi klub Ostalih, nego eventualno uključiti po jednog predstavnika Ostalih u svaki klub konstitutivnih naroda.

SDA u svom prijedlogu navodi da je u slučaju Doma naroda Federalnog parlamenta potrebno provođenje odluka Ustavnog suda BiH u predmetima U 14/12 - zahtjev Komšić i U 23/14 - zahtjev Ljubić. SDA predviđa da nadležnost Doma bude samo zaštita vitalnog nacionalnog interesa u skladu sa katalogom pitanja vitalnog nacionalnog interesa koja su navedena u Ustavu FBiH. Također, predlažu uvođenje simetričnih rješenja, tako da Dom naroda FBiH ima iste nadležnosti kao i Vijeće naroda RS-a, s tim da Dom naroda ne bi bio drugi zakonodavni dom.

Izbor delegata vršio bi se u skladu sa Ustavom Federacije BiH i članom 10.12, stav 1) Izbornog zakona BiH.

Kod izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH treba implementirati Odluku u predmetu U 14/12 na način da se i klubu Ostalih omogući kandidovanje iz reda Ostalih. 

Vijeće za demokratizaciju politike (DPC) iz Berlina, evropska nevladina organizacija, objavilo je prijedlog HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona, koji je dostavljen na nekoliko međunarodnih i domaćih adresa u Bosni i Hercegovini. 

VEZANI TEKST - Čovićev prijedlog Izbornog zakona: Rasistički, kroz institucije želi progurati UZP projekat HZHB

Izbor članova Predsjedništva BiH bio bi, kako to u svom prijedlogu priželjkuje predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, "osiguran legitimitet predstavljanja kroz tri izborne jedinice u BiH koje bi se ustrojile na način da u svakoj jednici jedan od konstitutivnih naroda bude većinski (teritorijalni princip) ili kroz princip izjašnjavanja zajednice konstitutivnih naroda u FBiH (neteritorijalni princip)".

Čović predlaže tri izborne jedinice. Jedna je Republika Srpska, a druge dvije, umjesto jedne dosadašnje, bile bi u Federaciji BiH.

- Iz svake izborne jedinice bi se direktno izabrao kandidat s najvećim brojem osvojenih glasova. Iz dvije izborne jedinice u FBiH bi se izabrali bošnjački i hrvatski član Predsjedništva, a iz Republike Srpske srpski član Predsjedništva BiH – navodi se u prijedlogu.

Čović nadalje, u obrazloženju svog prijedloga, navodi da bi ove dvije izborne jedinice u Federaciji BiH nastale tako što bi se grupisali kantoni i općine s većinskim bošnjačkim stanovništvom što bi bila jedna jedinica, a drugu izbornu jedinicu činili bi kantoni i općine s većinski hrvatskim stanovništvom. Kada je riječ o biračima iz tzv. mješovitih kantona, oni bi se odredili u kojoj od dvije izborne jedinice žele glasati.

Nadalje, predlaže HDZ, dvije izborne jedinice u FBiH bi se mogle formirati u skladu sa popisom stanovništva iz 2013.

- Svi birači bošnjačke nacionalnosti iz FBiH bi na izborima birali bošnjačkog člana, dok bi svi birači hrvatske nacionalnosti birali hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Svi birači srpske nacionalnosti i ostali iz FBiH bi se opredijelili u kojoj od dvije izborne jednice žele glasati - piše u ovom prijedlogu.

U prijedlogu HDZ-a razrađen je i model izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, gdje se uvodi izborni prag od pet posto koji osigurava da kantoni koji imaju najmanje pet posto nekog konstitutivnog naroda od ukupnog broja tog naroda u FBiH ulaze u raspodjelu tog naroda u Dom naroda. I ovdje se primjenjuje popis iz 2013.

Sve što su predlagale SDA i HDZ ne zanima toliko predsjednika SNSD-a Milorada Dodika jer smatra da je pitanje izmjena Izbornog zakona BiH problem isključivo Federacije BiH.

Ono što on predlaže jeste da se funkcije predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH iz ovog entiteta spoje u jedno, odnosno da ih obavlja jedna osoba. Ovakav prijedlog je politički opasan jer se na mala vrata jedan bh. entitet nastoji predstaviti u svijetu kao država. 

Prijedlozi izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je sačinila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, dostavljeni su Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH.

Uvođenje vanrednih izbora u Bosni i Hercegovini, povećanje iznosa kazni strankama za kršenje izbornog procesa, tretiranje društvenih mreža kod ocjene preuranjene kampanje neke su od novina koje je CIK predvidio u Nacrtu inicijative za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.

Ponuđena su i rješenja u smislu nemogućnosti obavljanja izvršne i zakonodavne funkcije, rješenja u slučaju neusvajanja budžeta, uvedene norme kojim bi se zabranila trgovina u biračkim odborima, propisana obaveza elektronskog glasanja birača van BiH, uvedena obaveza elektronske prijave političkih subjekata...

Opozicione stranke koje učestvuju u radu Parlamentarne skupštine BiH, i čiji će zastupnici glasati za izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH, osim kritika do sada nisu dostavili konkretne prijedloge za izmjene izbornog zakonodavstva.