open-navfaktor-logo
search
Radna snaga odlazi
Šta predlaže Ećo: Poslodavcima treba veliki broj radnika, kako država može pomoći
Ećo predlaže da poslodavci, kada sami pronađu radnike, ne plaćaju državi doprinose za prvu godinu dana nakon prvog zaposlenja, a iz Zavoda za zapošljavanje odgovaraju, da nerealne uvjete  ponekad postavljaju poslodavci koji očekuju da radnik radi sedam dana u sedmici po deset sati za 400 maraka
13.08.2019. u 18:50
get url
text
Suha Ećo

Ispitivanja poslovnih portala govore kako je trenutno u BiH ponuda za poslom viša za 25-30 posto nego 2018. godine, ali radna snaga i dalje odlazi, jer ih privlače daleko bolje ponude iz Slovenije, Njemačke,  Hrvatske... Analize portala Posao.ba bilježe da je u prvoj polovini 2018. godine objavljeno 24 posto više oglasa za posao nego godinu ranije. Iste analize ukazuju da se 2018. tražilo 11.285 radnika, što je za 34 posto više nego u 2017.

Cijena rada u direktnoj je vezi sa ponudom i potražnjom, i to se već osjeća i u Bosni i Hercegovini. Poslodavci sve više pritišću državu da smanji parafiskalne namete, a onda bi kažu poslodavci nakon smanjenja nameta povećali plaće radnicima. Poslodavci nemaju više izbora i do radne snage mogu doći samo povećanjem plaće, jer ljudi odlaze u inostranstvo za većim plaćama, čak i oni koji imaju solidan posao i plaće u Bosni i Hercegovini.

Poslodavci se uglavnom oslanjaju na "pomoć" države, odnosno da se smanje porezi da bi se povećale plaće radnicima, ali dok se to ne ostvari radnici odlaze, a poslodavci kukaju i predlažu uglavom isto, ako država smanji namete i poreze mi ćemo radnicima povećati plaće. 

Suhad Ećo, vlasnik firme Ećo Company i član Udruženja poslodavaca FBiH, izjavio je za Faktor da na biroima za zapošljavanje ima veliki broj nezaposlenih sa visokom stručnom spremom i da bi ih poslodavci rado zaposlili ali pod sljedećim uvjetima. 

- Predlažem da poslodavci, kada sami pronađu radnike, ne plaćaju državi doprinose za prvu godinu dana nakon prvog zaposlenja. Poslodavcima treba veliki broj radnika koje ne možemo pronaći. Jedno od rješenja je da se oni koji dugo čekaju posao bez obzira na školsku spremu prekvalifikuju i tada će biti atraktivni za tržište rada. U to se treba uključiti i država, recimo uz sufinansiranje prvog zapošljavanja. Dosadašnji projekti koje provodi država su veoma komplicirani, programi se pojave i brzo nestanu i većina poslodavaca ne može ni konkurisati. U BiH se ne zna tačan broj nezaposlenih jer na biroima su mnogi koji ne traže posao već su prijavljeni zbog nekih benificija i kada im se ponudi posao često ga odbijaju. Država to mora utvrditi – predlaže Ećo.

Iz Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo odgovorili su nam da nezaposleni rijetko odbijaju posao, a razlog je najčešće, kako navode, da se radi o poslu koji nije odgovarajući i da uvjeti ne odgovaraju (mala plaća, loši uvjeti rada, zdravstveno stanje ne odgovara ponuđenom poslu). 

- Nerealne uvjete ponekad daju i poslodavci koji očekuju da radnik radi sedam dana u sedmici po deset sati za 400 maraka. Do sada nismo imali situacije prestanka vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba radi odbijanja odgovarajućeg posla. Služba raspisuje aktivne mjere zapošljavanja u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba Kantona Sarajevo, kojim su jasno definisane procedure po kojima se kreiraju i objavlju javni pozivi poslodavcima za učestvovanje u sufinansiranju zapošljavanja u Kantonu Sarajevo – pojasnila je Ida Hadžimuratović iz Zavoda za zapošljavanje KS.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.